Zimsko računanje vremena počinje zadnjeg vikenda u listopadu, a završava se posljednjeg vikenda u ožujku.
Zimsko računanje vremena počelo je u noći sa subote, 29.
listopada, na nedjelju, 30. listopada, kada su se kazaljke
pomaknule za jedan sat unatrag, izvijestili su iz Državnog zavoda
za mjeriteljstvo.
Ljetno računanje vremena završava 30. listopada u
tri sata ujutro, kada će se pomicanjem za jedan
sat unatrag vrijeme računati kao dva sata.
Zimsko računanje vremena počinje zadnjeg vikenda u listopadu, a
završava se posljednjeg vikenda u ožujku, kada pomicanjem
kazaljki za jedan sat unaprijed ponovno počinje ljetno računanje
vremena.
Europski parlament podržao je još u ožujku 2019. godine prijedlog
Direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje
pomicanje sata, a zemljama članicama prepušta odluka o odabiru
ljetnog ili zimskog računanja vremena.
No to je pitanje zapelo na Vijeću EU pa se i 2022. godine
nastavlja po starom – kazaljke se pomiču jedan sat unatrag sa
subote na nedjelju.
Čini se da u okolnostima posljednjih kriza, od pandemije
koronavirusa do rata u Ukrajini i energetske krize, dogovor
država članica EU-a o tom pitanju nije prioritet.
Studije pokazuju da se ljudi zbog pomicanja sata općenito
osjećaju lošije i pate od poremećaja tzv. cirkadijanog
ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju umor. Najviše
su pogođena djeca i starije osobe.
U poljoprivredi pomicanja sata imaju negativan učinak na prinose
usjeva i dobrobit životinja te remete bioritam stoke što,
primjerice, utječe na mužnju krava. O geografskom
položaju države ovisi hoće li izabrati trajno ljetno ili zimsko
vrijeme. Primjerice, kad bi sve zemlje iz srednjoeuropske
vremenske zone uzele trajno ljetno vrijeme, u Belgiji,
Nizozemskoj i Danskoj zimi bi sunce izlazilo tek sredinom
prijepodneva, a na sjeverozapadu Španjolske oko 10 sati. U
slučaju izbora zimskog računanja vremena, sunce bi na istoku
Poljske ljeti izlazilo u tri sata ujutro.