Studija je potvrdila da nekoliko čimbenika kasnovečernju prehranu čine potencijalno rizičnom za zdravlje, kaže autorica dr. Wendy Bazilian.
Iako se rana večera obično povezuje sa starijim ljudima
ili s malom djecom, čini se kako danas sve više ljudi pazi
kad će pojesti zadnji obrok u danu i pokušavaju ne jesti
nakon 19 sati.
Jedan je veliki pokretač tog trenda, kako piše
portal Real Simple, bila Covid kriza i promjena radnog
vremena restorana kojih je većina tijekom
pandemije skratila svoje radno vrijeme, a njihovi su se
gosti navikli navečer jesti ranije.
Osim toga, u zadnje je vrijeme objavljeno i nekoliko istraživanja
koja sugeriraju da bi ranija večera mogla biti zdravija
od večeravanja netom prije spavanja, ukazujući pritom
uglavnom na činjenicu kako je tijelu teže ‘odraditi’ probavni
proces kada se on preklapa sa spavanjem jer je tada
prerada šećera i masti lošija; što posebno štetno može
biti za dijabetičare, pretile osobe i kronične zdravstvene
bolesnike.
Ipak, dijetetičari ističu kako večera prije 19 sati nikome
ne treba biti pravilo i obaveza jer vrijeme jela ovisi
o brojnim čimbenicima koji su manje više izvan naše
kontrole; poput radnog vremena, raznih obaveza, vremena
tjelovježbe, dječjih aktivnosti, dostupnosti hrane, umoru i
još mnogo toga.
Liječnici zato naglašavaju da je dobro večerati ranije – kada i
ako je to izvedivo – što posebno korisno može biti za
oboljele od dijabetesa tipa 2. To potvrđuje i studija
iz 2018. objavljena u časopisu Endocrine
Journal koja je pokazala da
su dijabetičari tipa 2 koji su jeli kasno navečer imali
lošiju kontrolu glikemije, što je potencijalno vodilo do
zdravstvenih komplikacija vezanih uz tu bolest.
Druga je studija iz 2022. objavljena u Cell
Metabolism ukazala pak na vezu između kasnijeg
večerašnja i pretilosti, a njen jer zaključak da kasno
večeravanje mijenja način na koji tijelo skladišti i
razgrađuje mast, naginjući prema njenom većem skladištenju.
Isto tako, piše ta studija, kasnovečernje jedenje može
sniziti i razinu serumskog leptina, hormona koji pomaže
regulirati našu tjelesnu masnoću i smanjiti količinu kalorija
sagorjelih tijekom dana. “Ova je studija potvrdila da nekoliko
čimbenika i mehanizama kasnovečernju prehranu čine potencijalno
rizičnom za zdravlje”, piše njena autorica dr. Wendy
Bazilian. Druga je studija iz 2020. objavljena
u časopisu The Journal of Clinical Endocrinology and
Metabolism otkrila pak da su kasne večere kod 20
zdravih odraslih ispitanika uzrokovale noćnu intoleranciju
na glukozu i smanjile sposobnost njihovih tijela da
koriste masti kao energiju.
– Svejedno, ne postoji univerzalno idealno vrijeme za večeru
i mnogo je varijabli koje treba uzeti u obzir
kod vremena obroka – rekla je dr. Maya Feller,
dijetetičarka iz Brooklyna koja kaže kako je iz svega spomenutog
očito da organizam ima koristi od jela prije 19
sati; no i da, uz nastojanje da to ne bude prekasno navečer,
svatko treba sam pronaći vrijeme koje mu najbolje odgovara.