U kombinaciji s vrlo visokom razinom aktivnosti melatonina, poremećena je ravnoteža hormona potrebna za dobar san, a rezultat tog procesa lakše je buđenje...
Ako se mučite nakon što se probudite i vrlo teško ponovno zaspite
u periodu oko 3 i 4 sata ujutro, riječ je o pojavi koja ima
medicinsko objašnjenje i povezana je s
hormonima. Tijekom noćnog sna, naš organizam oko 3 ili 4
ujutro dolazi na svojevrsnu prekretnicu,
piše Turning
Pointe.
Tjelesna temperatura u to vrijeme počinje rasti, smanjuje se
nagon za spavanjem (jer smo već dobar dio noći spavali), lučenje
melatonina (hormona spavanja) doseglo je vrhunac, a razine
kortizola (hormona stresa) rastu kako se tijelo priprema za
početak dana. U kombinaciji s vrlo visokom razinom aktivnosti
melatonina, poremećena je ravnoteža hormona potrebna za dobar
san, a rezultat tog procesa lakše je buđenje.
Osim toga, tada je dotok krvi u mozak malo smanjen u
određenim područjima jer zapravo bismo trebali spavati. Nakon što
se probudimo u to vrijeme jako smo osjetljivi na negativne
emocije. Tijekom ove faze ne samo da se lakše budimo noću, već
nam je teže ponovno zaspati jer nam se u glavi počinju rojiti
teške misli, brige…
Razdoblje između 3 i 4 sata noću stručnjaci koji se bave
istraživanjem sna nazivaju i ‘vučjim satom’. Ovaj izraz
vjerojatno dolazi iz antičkih vremena i odnosi se na gluho doba
noći, kada nitko nije budan osim – vukova.
Psihologinja dr. Alexa Kane kaže da ako se probudimo
noću i počnemo osjećati zabrinutost, tjeskobu ili frustraciju,
vjerojatno smo aktivirali svoj simpatički živčani sustav, svoj
sustav ‘bori se ili bježi’. “Kada se to dogodi, vaš mozak prelazi
iz stanja mirovanja u stanje budnosti. Vaš um može početi
‘juriti’, a otkucaji srca i krvni tlak mogu porasti”, kaže.
Zbog toga je puno teže opet utonuti u san. Ova reakcija na stres
može dovesti do nesanice i potpunog poremećaja spavanja. Redovito
buđenje noću također može biti simptom apneje u snu. Ako
imate ovaj poremećaj, to znači da povremeno prestajete disati
tijekom spavanja. Osim što utječe na san, apneja za vrijeme
spavanja može poremetiti srčani ritam i smanjiti dotok kisika u
tijelo. Ako i vi imate ovaj iscrpljujući problem s buđenjem usred
noći, nakon čega ne možete zaspati, evo kako ga možete sami
riješiti:
Nemojte gledati na sat: Bitno je biti opušten i nikako ne
gledati na sat jer će vas to još više razbuditi. Naravno, čim se
probudimo, prvo što napravimo je da instinktivno pogledamo na sat
i vidimo koliko još sna imamo prije nego što zazvoni alarm.
Jedino što možemo napraviti je da se opustimo jer ako počnemo
razmišljati o tome da ne možemo zaspati, ta misija postaje zbilja
nemoguća.
Primijenite tehnike opuštanja: Dobra metoda za opuštanje i
ponovno pronalaženje smirenosti tehnika je disanja 4-4-4. Da
biste to učinili, udahnite oko četiri sekunde, zadržite dah
četiri sekunde i ponovno izdišite četiri sekunde. Najkasnije
nakon nekoliko krugova bit ćete osjetno smireniji, a možda ćete i
utonuti u san.
Prošećite sobom: Ako ništa ne uspijeva, onda je bolje
ustati. Međutim, što je moguće sporije i opreznije. Najbolje je
jednako polako popiti čašu vode i možda sjesti na kauč. Ne biste
trebali paliti previše svjetla da ne biste potpuno razbudili
organizam. Također izbjegavajte mobitel ili laptop osim ako
nemaju noćni način rada s filtrom plavog svjetla, nježnijim za
oči.
Ne vraćajte se u krevet dok niste umorni: Ovo je vrlo važno:
ne vraćajte se odmah u krevet samo zato što ste frustrirani i
želite spavati. Ovo je začarani krug, jer u ovakvom raspoloženju
teško da ćete se odmoriti. Stoga se nemojte vraćati u krevet dok
niste stvarno umorni i pospani.
Ako ništa ne pomaže, čitajte: Sve ste isprobali i ništa ne
pomaže, a u glavi vam se sve više roje loše misli i brige zbog
kojih je svaka pomisao na spavanje još dalje? Onda prestanite
pokušavati zaspati. Stručnjaci savjetuju da nakon 15 do 20 minuta
učinite nešto drugo. Možda će pomoći to da upalite svjetiljku na
noćnom stoliću i zaokupite misli nekim laganim štivom.