ZANIMLJIVO

Znate li zašto visoke temperature nazivamo ‘pasjim vrućinama’? Evo odgovora!

Ovaj se izraz tijekom ljeta može čuti bezbroj puta, a malo tko zna zašto on zapravo postoji...

Možda ste prilikom korištenja ovog izraza mislili da ‘pasja
vrućina’ ima veze sa psima jer im je zbog dlake teško podnositi
velike temperature, no čini se da to baš i nema veze s tim. Name,
to je objasnila dr. Barbara Kovačević iz Instituta za
hrvatski jezik i jezikoslovlje u svom znanstvenom članku ‘Slijepi
putnici na pasjim vrućinama’, piše portal Srednja.hr.

“Iako se obično misli da je frazem motiviran suosjećanjem s
najboljim čovjekovim prijateljem kao životinjskom vrstom koja
teško podnosi žegu i vrućinu, tomu nije tako. Frazem pasja
vrućina vuče podrijetlo još iz antičkih vremena i povezan je
s pojavom Sirijusa – najsjajnije zvijezde na noćnome nebu
koja se u današnje doba u našim krajevima može vidjeti nisko nad
horizontom krajem jeseni i zimi. Međutim, Sirijus je kao
najsjajnija zvijezda u zviježđu Velikoga psa (lat. Canis maior)
prema nama relevantnim antičkim izvorima, ali i nekim ranijim
egipatskim izvorima, bio vidljiv tijekom ljeta, preciznije
rečeno, krajem srpnja i u prvoj polovici kolovoza (Ladan, T.
Etymologicon. 2006.). Stari su Rimljani kao i stari Grci zvijezdu
Sirijus zvali još i Pasjom zvijezdom (lat. Stella canicola)”,
objasnila je dr. Kovačević.

Nekada je vladalo vjerovanje kako je upravo ova ‘goruća’
zvijezda donosila je nesreću poput suša, uništavanja usjeva
i širenja bjesnoće, pa su joj ljudi prinosili žrtve – pse, ovce i
vino, a dani tih obrednih svečanosti nazvani su Danima Psa.

“Odatle je nastao izraz pasji dani (lat. dies
caniculares), koji danas postoji i u drugim europskim jezicima,
na primjer, engleski dog days, njemački die Hundstage,
talijanski canicola, a u hrvatskome je jeziku prema
vrućinama koje su karakteristične za razdoblje od kraja srpnja do
polovice kolovoza nastao i izraz pasje vrućine. Kako je to
klimatološki i u našim krajevima najtoplije razdoblje u godini,
čemu svjedoči i ovo ljeto, ne preostaje nam ništa drugo nego da
se na godišnjemu odmoru oboružamo strpljenjem i tekućim
osvježenjem, a pasje vrućine prebrodimo debelom hladovinom uz šum
valova na jadranskoj ili kojoj drugoj obali”, ispričala je dr.
Kovačević.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije