Dugotrajni stres može utjecati na bilo koji organ ili sustav u tijelu te dovesti do zatvora, proljeva, sindroma iritabilnog crijeva, žgaravice, gastritisa, glavobolje i migrene...
Stres u našim životima gotovo je nemoguće izbjeći. S njim se
susrećemo svakoga dana, u različitim situacijama i s različitim
posljedicama. Čak 78 posto radnika pod stresom je zbog posla, čak
75 posto posjeta liječnicima obiteljske medicine je zbog problema
izazvanih stresom, a brojne su posljedice koje stres ostavlja na
naše zdravlje.
Fizički i psihički stres mogu dovesti i do razvoja ozbiljnih
bolesti, a štetne posljedice djelovanja stresa, pogotovo
kroničnog, odražavaju se na svakom organu i svim tjelesnim
funkcijama.
S magistrom Anitom Frauwallner, osnivačicom i vlasnicom
austrijskog Instituta AllergoSan, centra za kompetenciju i
istraživanje mikrobioma te utjecaja dobrih bakterija na ljudsko
zdravlje razgovarali su o utjecaju stresa na naše živote i
zdravlje, s dubljim uvidom u ovu problematiku koja zaokuplja
svakoga čovjeka koji živi u ovim modernim, stresnim vremenima,
posebice kada se s godišnjeg odmora vratimo rutini – poslu,
školi, fakultetu i ostalim obvezama nakon ljeta.
Mag. Frauwallner: Postoje različite vrste stresa. Onaj
kratkotrajan poznat je kao eustres, a djeluje pozitivno, npr.
iščekivanje rođenja djeteta ili nervoza prije vjenčanja. S druge
strane, ako je osoba dulje vremena izložena stresu, bilo na poslu
ili u školi, cijeli organizam dovodi se u stalno “alarmantno
stanje”.
Ovaj je negativni stres poznat kao distres, a može utjecati na
bilo koji organ ili sustav u tijelu te dovesti do zatvora,
proljeva, sindroma iritabilnog crijeva, gastritisa, glavobolje i
migrene, kardiovaskularnih bolesti, ali može uzrokovati i
psihičke tegobe poput poremećaja koncentracije i spavanja,
nervozu, anksioznost, “burnout” i depresiju. Važno je napomenuti
da stres svatko doživljava drugačije. Odgovor na stres ovisi o
različitim čimbenicima kao što su genetika, osobnost, iskustvo,
uvjerenja i ponašanje. Istraživanja su potvrdila da taj odgovor
ovisi i o mikrobioti – skupu mikroorganizama koji se
nalaze u crijevima.
Mag. Frauwallner: Od svih organa, crijeva su ona koja su
najosjetljivija na stres. U stresnoj situaciji naše tijelo se
fokusira upravo na tu situaciju i samo na one funkcije organizma
koje tada mogu biti od pomoći. Ostale su tjelesne funkcije, koje
troše mnogo energije, potisnute jer trenutno nisu potrebne. To
uključuje probavu i crijeva! Kod 85% ljudi stres utječe na
probavne organe.
Tijekom dugotrajnog stresa dolazi do smanjenog protoka krvi u
crijevima i ona postaju propusna (leaky gut). Uz ova oštećenja u
crijevima, crijevna barijera nas više ne štiti od toksina,
patogena i alergena, koji bi trebali biti izbačeni iz organizma,
jer oni sada slobodno odlaze u krv. U crijevima se aktiviraju
upalne tvari, štetne crijevne bakterije mogu se nesmetano
razmnožavati, a vi se više ne osjećate dobro, već slabo i
bolesno.