Vijesti / Životni stil

ZNANSTVENICI SAVJETUJU

Mazite svoje bebe koliko god možete - to ne djeluje dobro samo na njihovu psihu, nego i na gene

Mazite svoje bebe koliko god možete - to ne djeluje dobro samo na njihovu psihu, nego i na gene
Ilustracija

Bebe su tu da se maze. Priroda se pobrinula da budu toliko neodoljive da ih jednostavno moramo uzeti u naručje...

Beba koju se mazi, ne samo da se osjeća voljeno i sigurno, već to na nju djeluje dugoročno, na molekularnoj razini, pokazalo je istraživanje provedeno na Sveučilištu Columbia u Kanadi u kojem je sudjelovalo 94-ero novorođenčadi i njihovih roditelja. Od roditelja je zatraženo da nekoliko tjedana vode dnevnik o ponašanju bebe - o tome kada plače, koliko plače, koliko spava, itd.

Četiri i pol godine kasnije istoj su toj djeci uzeti uzorci DNK na analizu kako bi znanstvenici provjerili biokemijsku modifikaciju metilaciju DNK. Riječ je o epigentskom mehanizmu u kojem na dijelove kromosoma utječu molekule vodika i ugljika, mijenjajći način djelovanja gena i njihove pojavnosti. Otkrili su pet razlika u metilaciji DNK kod djece koja su više mažena i one koja nisu imala toliki tjelesni kontat s roditeljima, u vrijeme dok su bila novorođenčad.

Dvije razlike odnose se na imunitet i metabolizam. Metilacija DNK djeluje kao marker normalnog biološkog razvoja i procesa koji idu uz to, a na njega utječu i vanjski, okolišni čimbenici. Tu je i epigenetska dob - biološko starenje krvi i tkiva. Ovaj marker bio je niži od očekivanog kod djece koja nisu imala previše tjelesnog kontatka s bližnjima u svojoj najranijoj dobi. 

Razlike između epigenetske i kronološke dobi povezane su sa zdravstvenim problemima u prošlosti, no opet, prerano je za ovakve zaključke, poručuju znanstvenici. Dodaju i kako je u studiji sudjelovalo manje od sto beba, no ipak se pokazalo da bliski tjelesni kontak koji pdorazumijeva maženje i njegu bebe mijenja tijelo na genetskoj razini, piše portal Science Alert. 

Logično je da je dodir dobar za svako ljudsko biće i za njegov razvoj, no ovo je prvi put da je studija pokazala kako utječe i na promjene na epigenomu. Istraživanje je objavljeno u časopisu Development and Psychopathology.

Eto i znanost je potvrdila istinitost one, svima nama, poznate dječje pjesme koja kaže: 'Ali čemu služi mama, ali čemu služi tata? Rukama kad padne tama, da te grle oko vrata'.

Najgledaniji video

Najgledanija galerija

Izdvojeno


Reci što misliš!