Ponuda teška 216 milijuna kuna je na stolu, no možda ni to neće biti konačan iznos.
Dok Grad Varaždin
čeka Vladu Republike Hrvatske da donese odluku o
sufinanciranju zbrinjavanja bala u Brezju te da Gradu odobri
kreditno zaduživanje, u ‘zraku i dalje ostaju visjeti dva pravna
odnosa za isti posao, a kojima se još uvijek ne zna epilog. Riječ
je, naravno, o ugovoru iz 2008. godine potpisan s T7
VIS-om i koncesiji iz 2013. dodijeljenoj tvrtki
CE-ZA-R, članici C.I.O.S. grupe
Petra Pripuza.
Ugovor (opet) pravovaljan
Naime, u svibnju ove godine Visoki trgovački sud
donio je
pravomoćnu presudu kojom je ugovor iz 2008., tzv. ‘Božićni
ugovor’ – pravovaljan. Grad je u svojoj tužbi – podnijetoj u
vrijeme kad je na čelu Grada bio Goran Habuš –
tvrdio da je taj ugovor – potpisan u vrijeme njegova prethodnika
Ivana Čehoka – ništetan. Trgovački sud u
Varaždinu dao je (u ponovljenom postupku) Gradu ponovno
za pravo, no drugostupanjski sud nije bio takvog stajališta i
preinačio je presudu.
Taj je ugovor tada, te davne 2008., s T7 VIS-om potpisala tvrtka
Varkom odnosno njezin tadašnji direktor
Tomislav Kezelj. Nekoliko mjeseci kasnije u
poslovni aranžman ušao je, potpisom Ivana Čehoka, i Grad
Varaždin, i jedino za taj dio sklopljenog posla sud je utvrdio da
je ništetan. Osnovni ugovor sada je (opet) važeći.
Tužba zbog koncesije
Što se tiče koncesije iz 2013. – izglasanoj u Gradskome vijeću u
Habuševo vrijeme – ona nikad nije realizirana i zbog toga je
CE-ZA-R, nositelj koncesijskog prava, tužio
Grad. Spominjali su se iznosi od stotinjak milijuna kuna
neostvarene dobiti.
Sada, kada Grad ima provedenu novu javnu nabavu za isti posao,
ostaje pitanje što će biti s ova dva još uvijek važeća pravna
odnosa. Jer moglo bi se dogoditi da Grad za bale ne plati samo
216 milijuna kuna (oko 28,8 milijuna eura), koliko iznosi ponuda
tvrtke CE-ZA-R u tom posljednjem natječaju, nego da će navedenoj
cifri trebati pridodati još koju brojku.
‘Ugovor nije provediv’
Evo što o opasnosti od ‘Božićnog ugovora’ kaže gradonačelnik
Neven Bosilj.
– Taj ugovor, prema mišljenju naših odvjetnika, ne proizvodi
nikakve učinke. Nije provediv – ponavlja Bosilj svoj već izrečen
stav.
‘Postoji mogućnost tužbe’
No dodaje da ipak određena opasnost po Grad postoji.
– Teoretski, postoji mogućnost tužbe druge strane za razliku
izgubljene dobiti – kaže.
‘Dobit veća 2008. nego danas’
Objašnjava i što bi to otprilike značilo.
– Vlasnik tog prvog ugovora i mi radili smo određene financijske
analize. Ispada da bi oni uz cijenu od 137 eura imali, u ono
vrijeme, zamjetno veću zaradu nego što će biti zarada izvođača
danas po novoj cijeni – kaže Bosilj. U to je, kaže, ukalkulirana
umanjena vrijednost novca te porast cijene električne energije i
svi ostali troškovi koje proizvodi rad MBO-pogona.
C.I.O.S. grupa vlasnik – svega
Čini se, dakle, da se ide u smjeru da se iznos od 216 milijuna
kuna još malo ‘doštuka’. Jer ‘vlasnik prvog ugovora’ nije nitko
drugi nego C.I.O.S., dakle ista grupacija koja je nositelj i
koncesije iz 2013. i
ponuđač za najnoviji posao. C.I.O.S. je, naime, zajedno s
MBO-pogonom 2014. godine od T7 VIS-a kupio i taj ‘Božićni
ugovor’.
Tumačenje gradske odvjetnice
Što se tiče tužbe za nerealiziranu koncesiju, tu nema novih
informacija. Što znači da je još uvijek aktualno tumačenje
Željke Brlečić, odvjetnice Grada Varaždina,
izrečeno na Međustranačkom vijeću u prosincu 2022. godine.
Ona je tada iznijela stav da ako CE-ZA-R dobije novi posao za
bale (a dobio ga je), u sudskom procesu za koncesiju iz 2013.
godine Grad bi stajao bolje, jer, objasnila je Brlečić, ne može
se dva puta ostvariti dobit na temelju istog predmeta.
U kojem poslu je dobit najveća?
No, kao što sada vidimo, možda se za istu stvar ne može
dvaput ostvariti dobit, ali se može tražiti izgubljena razlika u
dobiti. Cijena zbrinjavanja bala po koncesiji iz 2013. bila je
1000 kuna po toni (oko 132 eura). Ne bi bilo nemoguće kad bi
ispalo da je dobit najveća upravo u tome od postojeća tri posla,
s obzirom da ta koncesija nije podrazumijevala obradu, nego –
odlaganje bala na deponij. A to je bitno jeftiniji postupak
od mehaničko-biološke obrade.