Kad bismo poželjeli pisati neku snježnu idilu smještenu na područje naše varaždinske županije, mjesto Jarki zasigurno bi bilo najbolji izbor. A da je tome tako potvrdila je jučer izložba ‘Prigorec – Poleg jedne velke gore’, koja je bila dio prezentacije i otvaranja skijališta Jarki. Fotografije prošlosti i sadašnjosti pokazale su kako u tome kraju postoji jedna konstanata, a to je Prigorcu svojstvena ljepota prirode.
Okupljenima se obratio Željko Harjač, sin Josipa Harjača, začetnika ideje o skijalištu i odmorištu u mjestu Jarki.
– Nalazimo se na lokaciji koja se zove Jarki i koja je već od davnina za lokalno stanovništvo i djecu bila omiljeno sanjkalište i skijalište. Danas predstavljamo životnu viziju mog oca, Josipa Harjača. On je u Jarkima vidio potencijal da omogući ljudima da se vrate u prirodu – kazao je okupljenima Željko Harjač na početku prezentacije i otovorenja skijališta, u petak, 15. siječnja.
Cijela priča započela je oko 2000. godine, kad je Josip Harjač krenuo s realizacijom ideje skijališta i izletničkog centra, a 2004. godine stvar je krenula ozbiljnije, nabavom prave vučnice.
– Nama nije ideja da ovo bude samo skijalište, već da kroz cijelu godinu ima sadržaja za izletnike. Zato smo uz ugostiteljski objekt sagradili i dječje igralište, nogometno igralište, a planiramo i još neke druge stvari, poput ne baš čestog skijanja na travi – istaknuo je Željko.
Na otvorenju je prisustvovao i dr.sc. Eduard Kušen, vanjski suradnik na znanstvenim projektima Instituta za turizam te profesor Veleučilišta VERN i vrsni poznavatelj ivanečke povijesti.
– Ovo je više od obične vijesti. Znam kad je ovo započeto, tad je izgledalo kao nemogući posao, a danas imamo ovakve rezultate na kojima čestitam obitelji Harjač, naročito Joži – istaknuo je Kušen.
Osvrnuo se i na izložbu fotografija na kojoj je izlagao velik broj fotografa ivanečkog kraja.
– Umjetnička fotografija, dokumentarna fotografija i svaka druga ima dodatnu težinu kad se spominje ivanečki kraj. Izložba koja nas čeka u drugoj sobi ima umjetničku, ali i nadasve veliku dokumentarnu vrijednost. Mnoge stvari koje su na tim fotografijama već su možda zaboravljene – zaključio je.
Više je o samoj izložbi rekao jedan od izlagača, profesor Marijan Kraš.
– Prvi dio izložbe je posvećen prošlosti, to su fotografije od 1930. do 1960. godine. One pokazuju kako se onda živjelo, te fotografije su memorija Prigorca i ondašnjeg načina života, socijalnih odnosa, običaja i ostalih stvari istaknuo je Kraš.
Ostale fotografije pokazuju Prigorec danas, Sveti duh i prelijepu prirodu tog kraja.
– Ovih oko 80 fotografija čisto je ljubiteljstvo, amaterizam bez ikakvih primisli na umjetnost. Želio sam samo zabilježiti i za sebe i za druge – zaključio je izlaganje o izložbi Marijan Kraš.
Izložba sadrži fotografije Petra Jagetića, Benedikta Tumpa, Otokara Hrazdire, Viktora Pintera, Cvjetka Šoštarića, Eduarda Kušena, Brune Županića, Marijana Kraša, Dragutina Hirca, Josipa Harjača te drugih autora.
Samo jedna stvar je nedostajala kako bi čitavo otvorenje bilo savršeno – pahulje snijega.
U fotogaleriji pogledajte kako je bilo na prestavljanju i izložbi, no također pogledajte neke arhivske fotografije tog prekrasnog kraja.
