Klub žena Varaždin svake godine 25. studenoga obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Za taj dan štampaju prigodne letke s podacima o nasilju u našoj županiji i informacijama o tome komu se mogu obratiti za pomoć u takvim situacijama. Promidžbeni materijal dijelile su i danas građanima na Korzu i na taj način ih senzibilizirale o problemima nasilja nad ženama kako bi ih potakle na prijavljivanje takvih pojava ako ih uoče u vlastitoj sredini.
> Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama: Nasilje treba prijaviti
Porazgovarali smo sa Stanom Vereš kojaje volonterka Kluba žena Varaždin, neprofitne udruge koja djeluje od 1990. godine i provodi svoje aktivnosti u skladu s Programom rada i motom: ‘Zajedno za sretnu obitelj, bolji, zdraviji, humani i slobodni život.’
– Svrha i djelovanje naše Udruge od svojih je početaka bila usmjerena na probleme obitelji, naročito na položaj žena i djece, te smo organizirali niz aktivnosti vezanih za senzibiliziranje građana za borbu protiv nasilja u obitelji. Isto tako, usmjereni smo na pružanje pomoći osobama koje se nađu u kriznim situacijama bilo kroz savjetodavne usluge putem SOS telefona ili, u manjoj mjeri, kroz materijalni vid pomoći obiteljima ili pojedincima koji se nađu u teškim materijalnim prilikama – kazala nam je Stana o osnovnim djelatnostima udruge.
No, osim takve vrste pomoći, bave se i aktivnostima koje se odnose i na očuvanje tradicijskog stvaralaštva pa u kreativnoj radionici njeguju tradicijske oblike stvaralaštva našeg kraja.
206-030
Klub žena Varaždin nema zaposlenih djelatnika, sve aktivnosti volonterski provode članice Udruge kojih je sad 30, žene različitih profesija (socijalne radnice, psihologinje, ekonomistice, službenice i druge), a sve ih povezuje želja da se pomogne ljudima u potrebi.
– SOS telefon za pomoć djeci, obitelji i mladeži Kluba žena Varaždin jedina je telefonska linija za takav vid pomoći u našem gradu i županiji, a otvorena je 25. listopada 1995. godine i kontinuirano radi do danas na telefonski broj 206-030. Kroz dosadašnji rad evidentno je da građani imaju potrebu za takvim oblikom komunikacije jer nam se javljaju s različitim problemima – rekla nam je Stana Vereš i dodala kako su najčešći problemi bračni i partnerski odnosi, obiteljski problemi, problemi osobne naravi (bolest), problemi sa djecom, pravni savjeti, materijalne teškoće, samoća, problemi sa susjedima i problemi na poslu.
Na SOS telefonskoj liniji rade educirani volonteri i svakodnevno je dostupna građanima u njihovim kriznim situacijama. Rad SOS telefona odvija se dežurstvom volonterki svakim radnim danom i subotom u trajanju od tri sata.
– Analizirajući pozive prema problemima pozivatelja vidljivo je da su u najvećoj mjeri prisutni problemi iz bračnih i obiteljskih odnosa s učestalim obiteljskim nasiljem. Isto tako je evidentno da u većem broju pomoć traže žene, više od dvije trećine pozivatelja su žene – istaknula je Stana i dodala kako je do sad zaprimljeno 1730 poziva.
Volonterska pomoć
Prednosti i specifičnosti telefonskog savjetovanja su lagana dostupnost, razgovor se ostvaruje kada pozivatelj to želi, rekla nam je Stana, očuvana je anonimnost klijenta i savjetodavca, klijent odlučuje što će i koliko reći o svom problemu. Broj, učestalost i trajanje razgovora nije ograničeno, a veća je spontanost u iznošenju problema.
– U telefonskom savjetovanju dominantno se koristi model kratke terapije usmjerene na rješenje problema. Polazi se od opisa problema i identifikacije uzroka, a potom se usmjerava na nalaženje načina rješavanja problema i postizanje željenog ishoda. U nekim slučajevima osobi koja zove dovoljno je samo to da zna da je netko sluša i da je neće prekidati. U takvim ‘razgovorima’ uloga je volontera da potiče sugovornika da priča o problemu i o tome kako se osjeća – objasnila nam je Stana Vereš.
Sama mogućnost da o tome govori smanjuje napetost, sama verbalizacija na neki način predstavlja odmak i osigurava bolji uvid u problem, rekla nam je Stana. Uloga volontera na SOS telefonu nije davati savjete, nego pomoći klijentu da istraži svoj problem te da izabere za sebe najbolje rješenje.
Mnoga lica nasilja
– U našoj sredini suočavamo se sa svim oblicima nasilja, tjelesnim (primjena fizičke sile bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda ili nije), psihičkim (verbalno nasilje, vrijeđanje, uhođenje, izazivanje osjećaja straha i ugroženosti, ugrožavanje slobode kretanja), spolnim (spolno uznemiravanje, prisila na spolni odnos) i ekonomskim (zabrana raspolaganja osobnim prihodima, zabrana korištenja osobne i zajedničke imovine, zabrana zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva). Ipak se u najvećoj mjeri žene žale na fizičko nasilje u kojem je bitan čimbenik sklonost partnera pretjeranom konzumiranju alkohola – ispričala nam je Stana.
U slučaju nasilja, volonteri će podržati osobu u prijavljivanju nasilja, uputit će je kako to prijaviti i informirati na koji način i gdje zatražiti zaštitu za sebe i djecu.
– Sagledavajući naše aktivnosti možemo biti zadovoljni jer smo se profilirali kao udruga čije aktivnosti su usmjerene na pomoć pojedincu i obitelji, osobito u kriznim situacijama te kroz takvo djelovanje doprinosimo podizanju kvalitete života naših sugrađana u Varaždinu i Varaždinskoj županiji – zaključila je Stana Vereš.
