U posljednjih osam godina izgubili smo više od 65.000 učenika
Dok vladajući govore o planiranom gospodarskom rastu i napretku
do 2030., važno je znati tko će biti ti nositelji razvoja,
odnosno imamo li dovoljno mladog i obrazovanog stanovništva na
kojem se temelji razvoj svake zemlje? U Hrvatskoj su najbrojnija
dobna skupina stariji od 75 i više godina kojih imamo 382,2
tisuća dok su najmalobrojnija dobna skupina djeca do 4 godine
kojih imamo svega 181,5 tisuća.
Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) temeljenoj na
podacima popisa stanovništva iz 2011. kada smo imali 4,284
milijuna stanovnika, te prirodnoga kretanja i migracijskog salda
sredinom 2020. imali smo 4,047 milijuna stanovnika. No, još veći
problem je što je naše stanovništvo, koje se ubraja u najstarije
nacije Europe, sve starije. Imamo samo 774.817 djece i mladih do
19 godina, a nasuprot njima, 862.958 onih sa 65 i više godina.
No, ovogodišnji popis stanovništva, prema procjenama demografa,
ako se u njega ne uguraju fiktivni stanovnici koji su već
odselili, pokazat će da je Hrvatska pala ispod 4 milijuna
stanovnika, a moguće i na svega 3,8 milijuna ljudi. Nadajmo se
samo da omjer mladih i starijih neće biti još lošiji nego što ga
sada pokazuju procjene DZS-a jer se mnogi odseljeni, a iseljavali
su se uglavnom mladi i obitelji s djecom, nisu odjavili.
Samo u posljednjih osam godina izgubili smo 65.410 učenika
osnovnih i srednjih škola i izvjesno je da će se toliki gubitak
djece u idućim godinama odraziti na višak učitelja i nastavnika.
Danas je na fakultetima više upisnih mjesta nego studenata, a
usto i sve više mladih nezadovoljnih zastarjelim obrazovnim
sustavom koji se u bitnom nije mijenjao desetljećima želi
studirati vani. I to uglavnom najbolji među njima. U Hrvatskoj je
početkom školske godine 2019./2020. bilo svega 460.425 učenika
osnovnih i srednjih škola, dok smo 2011./2012. imali 525.835
učenika. Mladih u dobi od 20 do 29 godina imamo samo 473,5
tisuća, znači svega ih je 91 tisuću više nego starih u dobi od 75
i više godina. Demograf Dražen Živić ističe da je kod nas od
projekcija stanovništva još nepovoljnija poremećena dobna
struktura stanovništva, koja je generator demografskih problema,
a započela je 70-ih godina.
– Ovakva dobna struktura stanovništva kakvu imamo danas
upozorenje je da će nam budućnost biti još negativnija jer sve
manje mladih ulazi u dob za rađanje, dok poslijeratni baby boom
naraštaji ulaze u sve brojnije skupine starog stanovništva. Nije
problem broj starog stanovništva jer bi svatko od nas želio
dočekati kvalitetnu starost nego loš omjer mladih i starih koji
dovodi u pitanje funkcioniranje sustava. Kao i cijela Europa i mi
funkcioniramo na principu međugeneracijske solidarnosti, a kod
nas je mladih sve manje i taj će manjak mladih biti veliki
problem jer kako ćemo i čime puniti mirovinske i zdravstvene
fondove? Osobna štednja će dobiti na važnosti, ali problem je što
kod nas većina ljudi nema od čega štedjeti za starost govori –
Živić. Dodaje i da imamo malo mladih između 20 i 29 godina, a još
uvijek se u toj dobnoj skupini najviše djece rađa i kad se tome
dodaju nepovoljni društveni uvjeti zbog kojih mladi odgađaju
rađanje problem je tim veći. Stoga će se demografski problemi
morati ublažavati dobro osmišljenom populacijskom
politikom.
Prosječna starost stanovništva Hrvatske je 43,6 godina, a
očekivano trajanje života 75,4 godine, žene žive dulje od
muškaraca u prosjeku 81,6 godina, a muškarci 75,4 godine. Kako se
procjenjuje da se u proteklom desetljeću iselilo oko 350 tisuća
građana, uglavnom mladih, ovogodišnji popis stanovništva će
pokazati je li dobna struktura stanovništva i broj stanovnika
lošiji nego postojeće procjene DZS-a. Popis stanovništva,
kućanstava i stanova trebao je početi 1. travnja, no odgođen je
zbog pandemije, te bi se trebao provesti početkom ljeta ako to
epidemiološka situacija dozvoli. Inače, ovogodišnji popis
stanovništva treba biti i prvi elektronički, jer bi se građani u
prvoj fazi popisa samopopisivali putem sustava e-Građani. Nakon
elektroničke faze popisa, slijedi faza provjere i popisivanje
stanovnika na terenu.
Provjera samopopisanih građana putem sustava e-Građani nužna je
jer se za stanovnike Hrvatske mogu prijaviti i oni koji su u
drugim zemljama pa, ako se ne provjere njihove adrese i pogreške
ne ponište u sustavu, onda bismo opet dobili fiktivne stanovnike.
Za demografe je bio sporan i koncept uobičajenog mjesta
stanovanja prema kojem je osoba uoči referentnog trenutka popisa
živjela u svome mjestu stanovanja barem godinu dana ili je došla
u mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostane barem godinu
dana, jer članovi kućanstava mogu navesti i da su im ukućani
otišli privremeno, da su prije toga živjeli u Hrvatskoj i
namjeravaju se vratiti. U drugoj fazi popisa, popisivači će one
koji se nisu popisali online popisati na terenu i obaviti
kontrolu i ispraviti pogreške nastale samopopisivanjem građana.
Popisivači će na terenu imati informaciju koja su se kućanstva i
osobe i na kojim adresama samopopisali putem interneta i obići će
te adrese. Građani su dužni dati točne podatke prilikom popisa
jer su prema Zakonu o popisu stanovništva, kućanstava i stanova
predviđene prekršajne novčane kazne za davanje netočnih i
nepotpunih podataka.