Europski dan pravosuđa već se tradicionalno obilježava 25. listopada. U obilježavanje dana uključeni su i javni bilježnici u Republici Hrvatskoj, kao dio njezinog pravosudnog sustava.
Europski dan pravosuđa već se tradicionalno
obilježava 25. listopada. U obilježavanje dana uključeni su i
javni bilježnici u Republici Hrvatskoj, kao dio njezinog
pravosudnog sustava.
Hrvatska javnobilježnička
komora za dane pravosuđa odabrala je ove godine temu
‘Bolje spriječiti, nego liječiti’. Navedenom
temom nastoji se građanima ukazati na važnost prevencije u svrhu
postizanja pravne sigurnosti i time izbjegavanje sporova.
Narodna poslovica ‘Bolje spriječiti nego liječiti’ poručuje na
kratak i jednostavan način da je za zdravlje svakog čovjeka i
zajednice bolja preventiva, nego liječenje kad već bolest
nastupi.
No, prevencija ne postoji samo kod bolesti, već i u
pravnom sustavu.
Tu možemo bolest usporediti s parnicama i štetom koju netko može
pretrpjeti u svezi pravnog posla kojeg je poduzeo. Kakva je tu
prevencija moguća? Kako spriječiti moguće štetne posljedice?
U prevenciji sporova, javni bilježnici su sigurno oni kojima se
stranke mogu slobodno obratiti, a da znaju da će dobiti adekvatnu
pravnu pomoć. Javni bilježnik je osoba od javnog povjerenja i
nepristrani povjerenik stranaka, te uvijek mora raditi u interesu
svih stranaka koje mu se obrate za pravnu pomoć.
Javni bilježnici prilikom postupanja moraju utvrditi pravu i
ozbiljnu volju stranaka te utvrditi njihov identitet. Nakon što
utvrde što stranka doista želi, dužni su joj objasniti kako na
zakonit i siguran način može postići cilj koji nekim poslom želi
ostvariti.
Da će se doista raditi o stručnom i zakonitom savjetu, jamči
pravna osposobljenost javnih bilježnika, koji su magistri prava,
te imaju položena dva specijalistička ispita, pravosudni i
javnobilježnički i veliko radno iskustvo.
U svom radu javni bilježnici svakodnevno sastavljaju ugovore kao
javnobilježničke akte ili potvrđuju privatne isprave ili, kao
najčešći posao, ovjeravaju potpis.
Kod ovjere potpisa javni bilježnik nije odgovoran za sadržaj
pismena, niti ispituje ovlaštenje osobe za poduzimanje dotičnog
posla, kao što je to slučaj prilikom sačinjavanja
javnobilježničkog akta. Zbog navedenog takova radnja ne osigurava
i pravnu sigurnost.
Zbog
toga preporuka je strankama da sačinjavaju javnobilježničke akte
ili potvrđuju (solemniziraju) privatne isprave,
a ne samo ovjeravaju potpise na privatnoj ispravi.
Kako bi spriječili moguće štetne posljedice kod poduzimanja
pravnih radnji, preporuka je strankama da se obrate u ured javnog
bilježnika koji će mu u svakom zasebnom slučaju predložiti
najbolji pravni posao za postizanje cilja i time biti jamac
pravne sigurnosti.