Vijesti / Afera 'Psihijatar'

SLUČAJ KOJI JE ZATRESAO VARAŽDIN

AFERA PSIHIJATAR Postupanje institucija i nekih medija sigurno nije ohrabrilo nijednu žrtvu

AFERA PSIHIJATAR Postupanje institucija i nekih medija sigurno nije ohrabrilo nijednu žrtvu
Varaždinski.hr, PIXSELL

Zašto nema novih kaznenih prijava u slučaju koji je zatresao Varaždin? Mogućih odgovora je mnogo.

Vezana vijest:

Opća bolnica Varaždin - Psihijatrija DOSSIER SVE O AFERI PSIHIJATAR

Šest tjedana otkako je u javnosti odjeknula afera 'Psihijatar', tijekom koje su jednog varaždinskog liječnike brojne bivše pacijentice optužile za seksualno uznemiravanje ili zlostavljanje, stvari gotovo da se nisu pomaknule s mrtve točke. Pokrenute su razne nadzorne procedure, odlučeno je o nekim prijavama protiv liječnika, policija je javno pozvala žrtve neka se jave... No konkretnih rezultata još uvijek nema. Razloga za to je više.

Podsjetimo, sve je počelo emitiranjem priloga istraživačkog magazina Provjereno Nove TV u četvrtak 3. rujna. U njoj su iznijeta iskustva, izravna i neizravna, tri bivše pacijentice psihijatra zaposlenog u Općoj bolnici Varaždin. Izrečene optužbe bile su više nego ozbiljne.

Već idućeg dana Nova TV bila je primorana sav sadržaj vezan uz tu temu ukloniti iz javnog prostora, a razlog za to bila je odluka Općinskog suda u Varaždinu. Tada donijeta privremena mjera zabrane emitiranje priloga još je uvijek na snazi, čeka se rješenje o žalbi.

No neki drugi mediji, pa tako i Varaždinski.hr, nastavili su istraživati slučaj. Nakon emisije javile su se i druge žrtve istoga liječnika, neka svjedočanstva su i objavljena. Daleko veći broj njih nije. A koliki je taj broj zapravo, teško je precizno reći. Varaždinski.hr izbrojao je 20-ak slučajeva.

Kako su reagirale institucije

Ravnatelju Opće bolnice Varaždin dr. Nenadu Kudeliću trebalo je više od deset dana da se oglasi o slučaju. Poručio je pritom da protiv prozvanoga liječnika dosad nije bilo nikakvih pritužbi.

Što je bilo s određenim saznanjima koja je dr. Kudelić imao još prije četiri godine, tada u funkciji zamjenika ravnatelja, kao i to što je s prijavom Etičkom povjerenstvu iz prošle godine, ostala su otvorena pitanja.

Unutarnji nadzor - u ništa

Ravnatelj je temeljem medijskih napisa, kako je naveo, ipak zatražio izvanredni unutarnji nadzor. U varaždinsku bolnicu došla je i inspekcija Ministarstva zdravstva. Što je utvrdila inspekcija, još uvijek nije poznato. Poznato je tek što je utvrdio unutarnji nadzor. Ništa.

- Nakon unutarnjeg stručnog nadzora u Općoj bolnici Varaždin, a vezano na medijske napise o radu Odjela za psihijatriju Opće bolnice Varaždin i liječnika psihijatra, Povjerenstvo za unutarnji nadzor u svojem izvješću utvrdilo je da nisu pronađene nepravilnosti. Ističu kako je unutarnji nadzor obavljen pregledom medicinske dokumentacije, razgovorom s medicinskim djelatnicima te je stručno raspravljeno o pojedinim aspektima medicinske dokumentacije i načinima liječenja odnosno medicinskim tretmanima pojedinih bolesnika liječnika psihijatra - kratko je obaviještena javnost o epilogu.

Pacijentice im bile sporedne

Precizan sadržaj izvješća o unutarnjem nadzoru nije dostupan javnosti. No očigledno je, sudeći po informacijama iz priopćenja, da je povjerenstvo razgovaralo samo sa zdravstvenim djelatnicima, ali ne i s korisnicima zdravstvenih usluga, odnosno samim pacijenticama. A upravo to je metoda koju propisuje bolnički Pravilnik o unutarnjem nadzoru! Povjerenstvo iz nekog razloga nije našlo za shodno da krene u tome smjeru.

Iako je predsjednica Hrvatskog psihijatrijskog društva Alma Mihaljević Peleš iznijela stav da njezinog prozvanog kolegu, sa ciljem zaštite pacijenata, trenutno treba ukloniti s posla dok se ne utvrde sve okolnosti, to se nije dogodilo. On je tek premješten na odjel palijativne skrbi u Novi Marof.

Komora odbila Sakomanovu prijavu

U međuvremenu je jedna od dvije prijave Hrvatskoj liječničkoj komori protiv psihijatra također odbačena. Riječ je o onoj koju je u ožujku ove godine podnio dr. Slavko Sakoman, iznijevši svoja saznanja o jednom slučaju s kojim se osobno susreo te o saznanjima koja je imao vezano uz neke druge slučajeve. Njegova prijava ocijenjena je - neosnovanom.

Druga prijava je ona varaždinskog psihoterapeuta Nebojše Buđanovca, koji je iznio saznanja o četiri slučaja. On još nije dobio nikakav odgovor.

Dodajmo tome da Komora u Sakomanovu slučaju nije ispitala ni njega kao prijavitelja ni oštećene pacijentice. Sličan scenarij zasad se odvija i po Buđanovčevoj prijavi.

Policiji se javile dvije (ili tri?) žrtve

Varaždinska policija također su uključila u slučaj. Istina, bilo je to tek nakon što je Buđanovac odšetao do policijske postaje i tamo ispričao ono o čemu su dovoljno informacija inspektori mogli doznati već i iz medija. Iz policije su tada pozvali sve žrtve neka im se jave, a prije dva dana dobili smo službeni odgovor o tome kakav je bio učinak toga poziva.

- Obavještavamo Vas da su se u Policijsku upravu varaždinsku javile dvije osobe, kojom prilikom se razgovorom s istima nisu utvrdile nove činjenice ili okolnosti koje već nisu bile predmet ranijih postupanja Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu - stoji u kratkom odgovoru.

Žrtvama 'isteklo vrijeme'

To bi vjerojatno trebalo značiti da su se javile osobe koje su već ranije podnosile prijave Državnom odvjetništvu. Podsjetimo, obje te prijave su odbačene, od čega jedna zbog - zastare. Jednostavnije rečeno, 'isteklo je vrijeme' za prijavu seksualnog uznemiravanja.

Dodajmo ovome i to da Varaždinski.hr raspolaže dokazima da se policiji javila još jedna osoba, no na njezin pisani iskaz policija nije reagirala ni nakon više od dva tjedna.

Različiti medijski narativi

Vezana vijest:

Psihijatrija 'INVENTURA' SLUČAJA Afera 'Psihijatar' sigurno nije 'obiteljska svađa'. Mi smo izbrojali 20 slučajeva

Od početka izbijanja afere svega nekoliko medija na lokalnoj i nacionalnoj razini aktivno se uključilo u praćenje i istraživanje ovoga slučaja. Među njima je bila i jedna tiskovina koja je pokušala cijelu aferu svesti na pitanje 'obiteljske svađe'. Redakcija portala Varaždinski.hr nastojala je pokazati da to ne može biti tako, izbrojavši 20-ak međusobno nepovezanih slučajeva.

Spomenuti narativ o 'obiteljskoj svađi' istovremeno je gotovo posve identičan sadržaju zahtjeva za ispravkom koji je prozvani psihijatar putem Odvjetničkog društva Brlečić i partneri uputio medijima koji su nastavili nepristrano pratiti priču.

Zašto nema više prijava

U međuvremenu se u dijelu javnosti, nažalost, počelo špekulirati s idejom da ako još uvijek nema 'konkretnih' kaznenih prijava koje bi bivše pacijentice podnijele protiv psihijatra, to može značiti ili da je cijeli slučaj medijski 'iskonstruiran' ili pak da od njega 'nikakve koristi'.

No to ipak neće biti baš tako. Postoji cijeli niz mogućih razloga zašto žrtve ne prijavljuju institucijama ono što im se dogodilo, čak i one koje su bile spremne anonimno govoriti za medije. Jedan od tih razloga je spoznaja da je njihov slučaj, kao i brojni drugi, također u zastari, što su nam pojedine žrtve i potvrdile. No to nije jedini razlog.

Nepovjerenje prema institucijama

Zagrebačka psihoterapeutkinja Lina Đulvat Bučević mišljenja je da prijava institucijama može izostati i zbog nepovjerenja u njihov rad.

- Mnogo puta svjedočili smo apsurdnosti raspleta pojedinih sudskih procesa u kojem je zlostavljač smiješno kažnjen, a žrtva ostaje stigmatizirana, ostavljena sama sebi da se nosi sa posljedicama - objašnjava te dodaje da se često u tome postupku ne vodi računa o žrtvi, koja je već dovoljno propatila, da bi sada bila izloženja 'vaganju' doživljenog.

Pritisak jedina nada

Paradoks je da će se žrtve lakše obratiti medijima nego institucijama koje bi trebale zaštititi njihova prava.

- Mediji hoće čuti, mediji žrtvama ponekad budu jedina nada jer nerijetko ne odustaju dok ne dovedu stvari na vidjelo pa taj pritisak koji onda legne na odgovornu instituciju često bude pokretač akcije. To je žalosno, ali je tako - daje jedno moguće tumačenje Đulvat Bučević.

Svako novo pričanje je novo traumatiziranje

Ona pritom također podsjeća da nije lako istupiti ni u medije, jer cijelo to vrijeme u svijesti žrtve ostaje visjeti pitanje - što ako se ni nakon toga institucije ne pokrenu.

- Svako novo pričanje o traumatskom iskustvu je novo traumatiziranje. Jasno je što to znači za žrtvu. Ponovo dizanje traume s ponovnom nadom - kaže psihoterapeutkinja.

Mnogo razloga za šutnju

Razloga za šutnju, dakle, ima mnogo.

- Žrtve šute iz straha da im se neće vjerovati, da će se propitivati njihova odgovornost, zbog osjećaja srama, stigmatizacije, nekad i zbog toga da će time naštetiti svojoj obitelji, poslu, okolini. Ne treba zaboraviti ni to da one same često kreću od vlastitih propitivanja oko odgovornosti. Iako je ponekad pristanak bio iznuđen manipulacijom ili ucjenom, one propituju vlastitu odgovornost. Nerijetko im se također prijeti i ucjenjuje - ukazuje psihoterapeutkinja na složenost situacije.

Vezana vijest:

Opća bolnica Varaždin - Psihijatrija DOSSIER SVE O AFERI PSIHIJATAR

Uzevši sve rečeno u obzir, nije teško razumjeti moguće razloge zašto se afera vezana uz varaždinskog psihijatra odvija upravo na način kojem svjedočimo.

Nažalost, pristup institucija ovome slučaju, ali i pojedinih medija, teško da pacijentice može ohrabriti u namjeri da podnesu nove kaznene prijave.

No to ne znači da se i to ne može već uskoro promijeniti.

Najgledaniji video

Najgledanija galerija

Izdvojeno


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.