Za ponavljače najtežih prekršaja koji su dva puta pravomoćno osuđeni predlaže se mogućnost izricanja mjere privremenog oduzimanja vozila kao sredstva počinjenja prekršaja
Cestovni promet oduzima previše života. Prošle godine prema
preliminarnim podacima MUP-a, na našim je cestama život izgubilo
316 osoba, teže su ozlijeđene 2703 osobe, a lakše 11.247. Prema
Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa cilj je do
2020. spustiti godišnji broj poginulih na 213, a kako je taj cilj
sve dalji, Vlada je odlučila ove godine uvesti rigoroznije kazne
za najteže prometne prijestupe i najteže prekršitelje, pogotovo
recidiviste koji ponavljaju najopasnije prometne prekršaje.
MUP je tako u prosincu prošle godine iznio prijedloge izmjena
Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje je izradio u suradnji
s Fakultetom prometnih znanosti u Zagrebu.
– Trenutačno je u tijeku uobičajena procedura postupka
usuglašavanja s nadležnim tijelima prije provođenja postupka
savjetovanja s javnošću. Nakon provođenja postupka savjetovanja s
javnošću, kada će nacrt prijedloga biti objavljen na Vladinoj
internetskoj stranici e-savjetovanja, Nacrt prijedloga Zakona
uputit će se u proceduru Vladi Republike Hrvatske, koja će ga
zatim uputiti u Hrvatski sabor radi provođenja rasprave u prvom
čitanju, a nakon toga u najduljem roku od šest mjeseci konačni
prijedlog Zakona ide u drugo čitanje i tada se donosi odluka o
donošenju zakona – objašnjavaju redovnu proceduru donošenja
Zakona iz MUP-a.
Dakle, najavljene strože kazne bi u najoptimističnijim procjenama
mogle stupiti na snagu za nekoliko mjeseci, a realnije je da će
to biti u drugoj polovini godine. A mjere koje policija predlaže
kako bi se smanjio broj prometnih nesreća i stradalih na cestama
u prvom je redu usmjeren na suzbijanje prekršaja koji dovode do
najtežih prometnih nesreća poput prebrze vožnje.
Primjerice, od lanjskih 316 poginulih na našim cestama, čak 158
osoba poginulo je u prometnim nesrećama kojima je uzrok bila
brzina ili brzina koja nije bila prilagođena uvjetima na cesti.
Konkretno, za prekoračenje dopuštene brzine kretanja u naseljenom
mjestu za više od 50 km na sat, prolazak kroz crveno svjetlo,
odbijanje testiranja na alkohol ili droge, vožnju pod utjecajem
droga ili alkohola iznad 1,5 promila, vožnju prije položenog
ispit te vožnju u vrijeme kad je vozaču oduzeta vozačka dozvola,
umjesto dosadašnjih blažih novčanih kazni koje su iznosile od
5000 do maksimalnih 15.000 kuna, po novom bi prekršitelji plaćali
iznos od 10.000 do 20.000 kuna.
Posebno će se penalizirati recidivisti, odnosno oni vozači koji
učestalo rade najteže prometne nesreće. Primjerice, ako policija
uhvati vozača koji je najmanje dva puta već pravomoćno kažnjen
zbog navedenih najtežih prekršaja i unatoč tome je ponovno za
volanom, mogla bi mu privremeno oduzeti vozilo.
Upravo se o prijedlogu te odredbe u javnosti podiglo najviše
prašine zbog zadiranja u pravo vlasništva, ali i mogućnost
provedbe te mjere budući da počinitelj ne mora biti vlasnik
automobila kojim počini prekršaj, primjerice ako je vozilo od
tvrtke ili u leasingu.
Međutim, policija objašnjava da će se raditi o zaštitnoj mjeri uz
pojedine najteže prekršaje, a na koliki period će se oduzeti
vozilo kao sredstvo počinjenja tih prekršaja, ovisit će o odluci
suda. Neovisno o modalitetu provedbe, treba pozdraviti intenciju
čiji je cilj sprečavanje recidivista da bezobrazno opetovano čine
najteže prekršaje. Uz to, za takve najteže prekršaje predlaže se
snažnije udaranje po džepu, ali i povećanje raspona kaznenih
bodova za pojedine prekršaje.
Stručnjaci iz policije i prometnog fakulteta uočili su da se
posljednjih godina događa sve više prometnih nesreća i to često
kobnih čiji je razlog neobjašnjiv, a riječ je o naglom skretanju
u suprotni prometni trak ili slijetanju s ceste. Takve nesreće
posljedica su korištenja pametnih telefona za vrijeme vožnje, pri
čemu je telefoniranje manje opasno od ‘surfanja’ i
dopisivanja.
Još prije pet godina, sjećamo se, u Nizozemskoj smo na
amsterdamskoj obilaznici na svakih nekoliko kilometara vidjeli
velika upozorenja: Ne koristite društvene mreže dok vozite!; a
kazali su nam da su već tada Nizozemci bitno postrožili kazne za
takve vozače. Sada se i u Hrvatskoj predlaže veća kazna za
korištenje telefona u vožnji, s dosadašnjih 500 kuna povisila bi
se na 1500 kuna.
Novčana kazna za nepropisan prijevoz djece još je jedna kazna na
koju stručna jasnost dulje vrijeme upozorava da je premala i da
se mnogi vozači ne pridržavaju te odredbe, trebala bi se povećati
s dosadašnjih 500 na 1000 kuna, a na istovjetan način bi se
trebala povećati kazna za nevezivanje sigurnosnog pojasa – s
dosadašnjih 500 na 1000 kuna.
Još jednom će se pokušati uvesti obvezni preventivni liječnički
pregled za starije vozače. U posljednjih nekoliko godina ta se
odredba trebala uvesti (jednom nakratko čak i jest, ali je brzo
mijenjana), ali bi se uvijek povukla i to ni manje ni više nego
zbog pritiska umirovljeničkih udruga, a znamo da je i najjača
umirovljenička politička stranka bila uz bivšu lijevu Vladu, baš
kao što je sada i uz desnu.
Za razliku od prijašnjih prijedloga, prema kojima bi na
preventivni liječnički pregled trebali stariji od 65 godina,
prema novom bi vozači na preventivni pregled trebali s navršenih
67 godina, budući da je u međuvremenu mirovinskom reformom
predloženo da se u starosnu mirovinu ide sa 67 godine.
Radna skupina koja je predložila mjere ovaj je prijedlog
obrazložila činjenicama: vozači stariji od 67 godina čine 9,1
posto vozačke populacije u RH te su u 2017. sudjelovali u 11,7%
svih prometnih nesreća. Od ukupno 3974 prometne nesreće u kojima
su sudjelovali, izazvali su ih 2730 ili 68,7 posto. U tim su
nesrećama poginule 24 osobe. Takav se trend nastavio i u 2018.
godini, kada su u prvih 10 mjeseci vozači stariji od 67 godina
izazvali 71 posto prometnih nesreća u kojima su sudjelovali.
Dakako, već su se javile umirovljeničke udruge koje su protiv
preventivnih liječničkih pregleda, a glavni argument im je da su
oni preskupi. Cijena tih pregleda jest od 300 do 450 kuna.