Za prekršaje kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom kaznit će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od tisuću kuna. Ako ima ozlijeđenih osoba uvećava se za dvije tisuće kuna...
Dogodi li se kakva prometna nesreća u pogledu koje policijski
službenici imaju nešto za napisati, stvari se bitno kompliciraju.
Točnije bi bilo reći, poskupljuju!
I ne, ne možete stvari negirati kao ‘ma sve je u redu, samo smo
se malo očešali, krenite vi svojim putem, sami ćemo mi to
riješiti, nema potrebe to tretirati kao prometnu nesreću’. Znate
kako ide ta revijalna retorika kad se nastoji minorizirati sraz
dvaju vozila: ‘Ma nije ništa, samo se prašina sa blatobrana
sastrugala! Eto, tek toliko, malkice, samo su se
dotakli!’
Osim toga zakon kaže ukoliko ima samo materijalne štete na
vozilima ili jednom vozilu, treba maknuti vozila s prometnice,
omogućiti drugim vozilima nesmetan promet, popuniti Europsko
izvješće o nesreći, potpisati ga, odnosno na drugi način
razmijeniti podatke. Rukovati se, pozdraviti i svatko
sebi!
Ako ste sami sletjeli s ceste i nije vam ništa ili ste se zabili
u nešto pri čemu na svu sreću vama nije ništa, a lim će se već
popraviti, još bolje! Sam se razbio, sam se pokrpao, a možda se
ima i kasko! Čemu od toga raditi dramu i plaćati kazne? Čemu bi
vam bilo potrebno prišiti još kakvu kaznu?
Svaki vozač, čim ugleda policijskog službenika u takvoj situaciji
već računa poput često izgubljenog glasa iz navigacije
koliko će ga ta vizita koštati. Iskustvo govori kako
nema šanse da ništa i nitko nije kriv. Netko mora biti kriv.
Uvijek to tako biva, reći će oni što znaju. Ili je neprilagođena
brzina ili je izostanak držanja sigurnosnog razmaka, ako ne i
nešto treće! Nešto treće obligatorno biva ako je u pitanju
prometna nesreća. Naime, prometne nesreće uvijek, zakon tako
kaže, poskupljuju temeljni prometni prekršaj.
Za prekršaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojima je
izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom kaznit će se
počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj
uvećanom za iznos od tisuću kuna. Ako ima ozlijeđenih osoba
uvećava se za dvije tisuće kuna. Nije pri tom bitno da li je sam
krivac oštetio samo svoje vozilo ili je sam krivac ozlijeđen.
Zbrajanje i dodavanje, zakon propisuje!
Visina šteta i intenzitet međusobnog
sraza zakonodavca ne zanima, piše portal revijahak.hr.
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci
Pž-13024/13 od 30. listopada 2013. godine naveo je doslovno
kako ‘intenzitet međusobnog sraza vozila odnosno visina nastale
materijalne štete nije odlučna okolnost prilikom utvrđivanja je
li nastali događaj prometna nesreća’.
Zakon kaže da je prometna nesreća događaj na cesti izazvan
kršenjem propisa u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u
pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili
poginula, ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te
prometne nesreće ili je izazvana materijalna šteta.
Što je materijalna šteta, zakon također ne ostavlja
ni ‘naklapanju’ ni slobodnoj interpretaciji vozačke
populacije. Materijalna šteta u prometnoj nesreći je, kaže zakon,
šteta nastala na vozilima koja su sudjelovala u prometnoj nesreći
ili na objektima, prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na
cestama.
Upravo na toj zakonskoj odredbi isti sud temelji svoja daljnja
pojašnjenja: ‘Uostalom, i da se radi o događaju u kojem je
materijalna šteta nastala samo na vozilu okrivljenika, radilo bi
se o prometnoj nesreći u smislu odredaba Zakona o sigurnosti
prometa na cestama, jer je obilježje prekršaja nastanak bilo
kakve materijalne štete’.
Sada je otklonjena svaka dvojba ako je ista ikada i postojala.
Možda za utjehu valja reći kako ovo ‘bonus kažnjavanje’ od
tisuću, odnosno dvije tisuće kuna koje se pribraja na propisani
iznos kazne za prekršaj iz ZSPC-a kojim je izazvana prometna
nesreća, nije poskupio u posljednjim izmjenama i dopunama zakona,
kojim su kazne za brojne prekršaje drastično povećane.