Oštećenica je po njezinim riječima dovedena u poziciju da je sama morala preuzeti kazneni progon što je izuzetno tegobna situacija za žrtvu kaznenog djela.
Iako se policajka koju je
u Vukovarsko-srijemskoj
županiji čitavu noćnu smjenu spolno
uznemiravao nadređeni kolega nije žalila na oslobađajuću presudu,
ona po mišljenju stručnjakinje za ljudska prava ima osnove
za ustavnu tužbu zbog
povrede prava na pravično suđenje, piše
RTL.
Oštećena policajka preuzela je kazneni progon protiv svog kolege
nakon što je vukovarsko Državno
odvjetništvo odbacilo kaznenu prijavu,
pozivajući se na pravnu praksu i shvaćanje po kojem je riječ samo
o prekršaju budući da se spolno uznemiravanje dogodilo samo
jednom, a da bi postalo kazneno djelo trebalo bi se
ponavljati.
Tužiteljstvo je potom podnijelo optužni
prijedlog Prekršajnom sudu u Vukovaru, ali
ga je odlučilo prekinuti jer je policajka odlučila sama preuzeti
kazneni progon.
No, Općinski sud u Vukovaru nepravomoćno je oslobodio policajca
uz obrazloženje da se radilo o samo jednom događaju i žrtvi
dosudio troškove suđenja pa je ona
odustala od prava na žalbu, strahujući da će i viši sud
osloboditi napasnika te da će njoj samo porasti sudski troškovi.
Odvjetnica koja se bavi zaštitom ljudskih
prava Sanja Bezbradica
Jelavić izjavila je Hini kako je oštećena u
konkretnom slučaju stavljena u poziciju da sama zastupa optužbu
koju je trebalo zastupati Republika Hrvatska, odnosno Državno
odvjetništvo.
Povrijeđena su joj ljudska prava
– Okolnost da je Državno odvjetništvo odbacilo prijavu
podnositeljice pokazuje da je sustav zakazao u fazi kada je
trebao preuzeti progon i zaštititi oštećenicu te na taj način
poslati poruku u odnosu na konkretan slučaj, a i generalno
– kazala je Bezbradica Jelavić.
Oštećenica je po njezinim riječima dovedena u poziciju da je sama
morala preuzeti kazneni progon što je izuzetno tegobna situacija
za žrtvu kaznenog djela.
Odvjetnica smatra da je pravosudni sustav zakazao donošenjem
oslobađajuće presude jer je pogrešno primijenio materijalno pravo
pri čemu je sudac pogrešno protumačio propis.
Drži da su u tom slučaju oštećenoj policajki
povrijeđena ljudska prava zajamčena
Ustavom i Europskom konvencijom o zaštiti ljudska prava jer
postupak nije proveden pravično. Je li došlo do povrede
pravičnosti postupka pitanje je o kojem može ocjenjivati Ustavni
sud, kazala je.
Predsjednik Vrhovnog suda Đuro
Sessa smatra međutim da policajka nema pravo na
ustavnu tužbu jer nije iscrpila sve moguće pravne lijekove,
odnosno pravo na žalbu, što je po njegovom mišljenju trebala
učiniti odvjetnica (Željka Mance) koja ju je zastupala u prvom
stupnju.
– Veliku odgovornost snosi odvjetnica koja nije iskoristila
mogućnosti procesnog zakona što je suština zastupanja. Ako žalba
nije izjavljena onda bi se trebalo smatrati da si zadovoljan s
presudom, ali ovo je poseban slučaj gdje je stvar dovedena do
apsurda – rekao je Sessa.
‘Trebalo je pokazati više senzibiliteta’
Zaključio je da je odvjetnica grubo pogriješila što nije
podnijela žalbu. “Mogla je tražiti oslobađanje plaćanja
pristojbe, moglo se na stotine načina tražiti da stranka ne bude
izložena nepotrebnom trošku, ali to je sve trebalo napraviti i
onda bi znali na čemu smo, a ovako je to ostalo visiti u zraku.
Osvrćući se na sudski postupak, Sessa kaže da je trebalo pokazati
više senzibiliteta.
– U svakoj stvari treba koristiti pravni razum, a ne ići
utabanim stazama u svakom slučaju. Hodati utabanim stazama je u
načelu dobro ali ponekad postoje okolnosti kad se treba od te
utabane staze odmaknuti. Ono što je za suca tu važno je da kaže –
znam za tu praksu ali u ovoj situaciji se ne može primijeniti iz
tog i tog razloga, to je suština suđenja – zaključio je
Sessa.
Objasnio je da se policajki ispričao iako nije sva
greška na sudu jer smatra da je to jedino što se može učiniti u
takvoj situaciji u kojoj oštećena nije izjavila žalbu. “Možda je
gospođa dobila barem malu satisfakciju, barem se nadam”, rekao
je.
Pravni stručnjak Josip
Kregar ocjenjuje Sessinu izjavu neprimjerenom jer
se time prilično jasno određuje na kojoj će strani sud biti i to
prije nego što su mu predočeni svi elementi slučaja, a zadatak,
dužnost i pravo predsjednika Vrhovnog suda je uvijek braniti
nezavisnost suda od pritiska javnosti.
Sud mora biti otporan na pritiske javnosti
Đuro Sessa na te primjedbe kaže da Vrhovni sud ne može utjecati
na taj postupak jer je to pravomoćna presuda protiv koje nema
nikakvog pravnog tijela a isprika je bila ponukana objavom
ustavnog suca Gorana Selanca koji je
pokazao kako je uloga suca da ocjenjuje i važe svaki slučaj
posebno i da mehanički ne primjenjuje propise i sudsku praksu.
Kregar pak kaže da, ako je stvar
riješena pravomoćno, njegova izjava dolazi
kao alibi za pogrešku, a ako postupak može teći i dalje, na
primjer pred Ustavnim sudom, onda je to prejudiciranje odluke.
Sud po njegovim riječima mora biti otporan na pritiske javnosti i
držati se prema zakonu tako da se ničim ne može dovesti u pitanje
njihova nezavisnost. Razumije, kaže, potrebu da se poštuje
građanska pristojnost, ali tu se ipak radi o presudi.
Za medije koji su upozorili na taj slučaj Kregar kaže da su
odigrali pozitivnu ulogu.
– Suđenje i sudski postupak je otvoren za javnost, mi imamo
suđenje, a ne inkviziciju.
Suđenja moraju biti takva, zaštita postoji samo za maloljetnike,
državne tajne itd. Ta otvorenost poziva, a ne da ograničava
medije u prikazivanju i komentaru slučaja – zaključio je Kregar.