Profesori Prve varaždinske gimnazije sudjelovali su na Erasmus+ KA1 projektu pod nazivom ‘Let’s STEAM the science and arts up in Prva gimnazija Varaždin’. KA1 projekt trajao je 12 mjeseci tijekom protekl školske godine.
Projekt STEAM (Science, Techonology, Engineering, Arts, Mathematics) je vrsta stručnog usavršavanja profesora kako bi oni kasnije svoja znanja prenijeli učenicima i zajednici. Petero profesora Prve gimnazije, od kojih dva profesora umjetnosti te tri profesora iz područja znanosti, sudjelovalo je na tečajevima u Finskoj, Švedskoj, Italiji te na Malti i Islandu.
Cilj projekta bio je je popularizirati znanosti i umjetnost te prikazati učenicima sadržaj na zanimljiviji i inovativniji način, s više kreativnog pristupa.
Porazgovarali smo s profesoricom Martinom Vidović iz biologije, koja je u sklopu projekta bila na Islandu te s profesorom Dinkom Meštrovićem, iz fizike koji je bio u Finskoj.
Diskutirali smo o iskustvima, modelu obrazovanja te koji su nedostaci hrvatskog školstva naspram finskog i islandskog obrazovnog sustava.
– Na Islandu imaju malo drugačiji pristup obrazovanju. Islanđani prilagođavaju sve sebi. Sva ljudska prava su na maksimalnim razinama i jako su me fascinirali kao narod. Tamo nema velikog planiranja i velike vizije budućnosti već žive pod motom ‘Život je bakalar’. Islanđani imaju preslikan mediteranski mentalitet. Naime, tamo se šest mjeseci izmjenjuje dan i šest mjeseci noć. Kad je dan sve je jako užurbano, energično i radno. Osjetila sam na vlastitoj koži da jednostavno ne možeš zaspati jer padne mrak tek oko dva u noći. Tako da Islanđani u periodu šestomjesečnog dana moraju biti izuzetno produktivni jer kad nastupi noć, možeš jedino sjediti kraj kamina, čitati i pisati knjige. Zanimljivo je da skoro svaki Islanđanin ima objavljenu knjigu. Sve u svemu, radi se o jako razvijenoj zemlji. Bila sam u jednoj osnovnoj školi. Jako su orijentirani na učenje u prirodi, na iskustveno učenje. Učenike se želi izložiti stvarnim iskustvima, a ne bubanjem teorije na pamet. Učenici na Islandu svaki tjedan provedu minimalno tri sata vani gdje se održava nastava. Cilj ih je povezati s okolinom kako bi se brinuli o svojoj zemlji kad odrastu – izjavila je profesorica biologije Martina Vidović.
– Finski obrazovni sustav je podijeljen tako da nakon osnovne škole slijede tri razreda pripreme te nakon toga učenici biraju srednju školu. Djeca su na nastavi 45 minuta te se onda idu družiti na zrak. Učenici su vani, bez obzira na vrijeme, zbog toga što se fizički gibaju i razvijaju im se djelovi u mozgu koji su važni za intelektualnu funkciju. Srednja škola je vrhunski opremljena te se učenici osjećaju kao kod kuće. Škola je opremljena krevetima, tako da kad god se osjećajaju umorno, mogu leći i odmoriti, bez da im itko zamjeri. Uz krevete, škole su opremljene video igricama, tako da se svi mogu zabavljati u slobodno vrijeme. U srednjoj školi nemaju ispite, ali profesor je broj jedan. Napiše li profesor učeniku da nije bio aktivan na satu biologije, on sigurno neće moći studirati studij gdje ima biologiju kao predmet. Zanimljivo je da od ukupnog broja učitelja, samo njih 10 posto uđe u sustav. Svi oni koji ne uspiju postati profesori toliko su obrazovani da nađu posao negdje drugdje. Također postoji predmet koji svi moraju proći, a zove se vođenje kućanstva. Tamo naučiš kuhati, kako plaćati račune, uglavnom sve ono važno za život. Nije važno jesi li matematički genije, moraš taj predmet proći – kazao je profesor fizike Dinko Meštrović.
Profesor Meštrović osvrnuo se na hrvatsko školstvo i problem kurikularne reforme
– Teško mi je reći koliko zaostajemo. Zaostaje nam opća svijest u društvu. Kurikularna reforma nije uspjela zbog toga što čitavo naše društvo ne dozvoljava da to uspije. U Finskoj je društvo koncentrirano na školstvo. Treba 60 godina kako bi demokracija zaživjela, tako da po tim procjenama zaostajemo puno. Ljudi koji slažu obrazovni sustav u Hrvatskoj ne znaju koliko gradiva u kojoj dobi učenici mogu apsorbirati.
– Nastavnici se educiraju i rad im je stoga bitno olakšan. Nama dolaze učenici s krivom slikom kako znanost funkcionira i onda mi moramo to ispravljati kroz viši dio školovanja – nadodala je profesorica Vidović.
– Prva gimnazija Varaždin organizirat će i STEAM radionice za učenike najesen, u sklopu diseminacije projekta, dok je ovo bila dobra prilika za profesore i da se umreže sa stručnjacima iz ostalih zemalja pa očekujemo i neke nove eTwinning i KA2 projekte u budućnosti.- kazala nam je koordinatorica projekta Kristina Oršić Manojlović.
Uz KA1 projekt postoji i KA2 projekt. Razlika između ta dva projekta sastoji se u tome što se KA1 temelji na mobilnosti pojedinca u području obrazovanja i osposobljavanja, dok se KA2 sastoji na strateškom partnerstvu u području obrazovanja i osposobljavanja.
Profesori su složni kako je ovo hvale vrijedan projekt te se nadaju da će učenici upiti njihovo znanje i kasnije uključiti u sklopu diseminacije.
– Finci nisu ‘hladni’ ljudi. Ustvari su vrlo ljubazni. Ljudi žive sto na sat, dok smo mi ovdje prestali živjeti. U cijeloj priči u Finskoj imali smo Science Fest, koji je održan u gradu Joensuu, u ogromnoj sportskoj dvorani. Trajao je tri dana te je to kao nama Špancirfest. Tisuće ljudi obilazi štandove gdje se prezentiraju razni softveri, tehnologija i robotika. Zadatak mog tima bio je da improviziramo jedan štand. Složio sam newtonovski fluid i to je posjetilo mnogo ljudi, postavili su puno pitanja, probali kako to funkcionira, sve u svemu vrlo nesvakidašnje. – zaključio je profesor Dinko Meštrović.
