Radilo se o prugi Varaždin – Zagreb, a radove je izvodilo i do 3.000 radnika.
Radilo se o prugi Varaždin – Zagreb, a radove je izvodilo i do 3.000 radnika.
27.4.1885. Početkom godine u Varaždin su stigli mjernici i počeli pripreme za gradnju zagorske željeznice, pruge Varaždin – Zagreb. „Procjendbeno povjerenstvo“ obišlo je na današnji dan trasu pruge, nakon čega je otkupljeno zemljište i počela gradnja. Tijekom godine dana radove na pruzi izvodilo je od 2000 do 3000 radnika. Prvi vlak Zagorskom željeznicom prošao je već u rujnu 1886.godine.
27.4.1743. U belgijskom gradu Matonu rođen je Joannis Baptiste Lalangue. Medicinu je diplomirao u Beču, za glavnom liječnika Varaždinske županije imenovan je 1772.godine kada postaje i osobni liječnik bana Franje Nadasdyja u Varaždinu. Iako nije znao hrvatski jezik, napisao je prve medicinske knjige u Hrvatskoj koje je na hrvatsko – kajkavski jezik preveo franjevac Edmund Platušić. Kao narodni prosvjetitelj Joannis Baptiste Lalangue pisao je knjige namijenjene liječnicima ali i običnom puku. Autor je knjiga o metodama liječenja raznih bolesti, o porodiljstvu, vrijednosti termalne topličke vode, o sadnji i načinu uporabe krumpira, nove poljoprivredne kulture koja se pojavila u Hrvatskoj. Lalangue je umro u Varaždinu 1799.godine.
Varaždinski židovi
27.4.1873. U društvenom i kulturnom životu Varaždina tijekom 19. stoljeća značajnu ulogu imale su dobrotvorne udruge koje su pomagale sugrađanima kada bi se našli u siromaštvu i nevolji. Među udrugama djelovala su i društva koje su utemeljili varaždinski židovi, od 1802. godine pod okriljem Židovske općine radilo je dobrotvorno društvo Hevra Kadiša, od 1843.godine djelovalo je Dobrotvorno društvo židovske mladeži a 1827. godine utemeljeno je Dobrotvorno društvo izraelitičkih gospođah. Na glavnoj skupštini varaždinskog Izraelitičkog gospojinskog društva 27. travnja 1873.godine u prisutnosti gradskog suca Mihajla Košćeca prihvaćena su pravila prema kojima je temeljna zadaća članica društva pomoć siromašnima i to novcima, ali i u odjeći, drvima i drugim potrepštinama.
27.4.1882. U 74. godini umro je u zagrebu Josip Kalasancije Schlosser, liječnik, botaničar. Medicinu je diplomirao u Beču, a 1838. godine izabran je za stalnog kupališnog liječnika u Varaždinskim Toplicama. Bio je prvi toplički liječnik i zaslužan za razvoj topličkog lječilišta. U monografiji o Varaždinskim Toplicama objavljenoj 1839. godine na njemačkom jeziku, doktor Schlosser opisao je djelotvornost topličke termalne vode usporedivši je s najpoznatijim europskim ljekovitim vrelima. Nakon Varaždinskih Toplica djelovao je kao fizik križevačke i zagrebačke županije, bio ministar zdravstva trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, izabran je za akademika JAZU. Za zasluge u znanosti stekao je plemićku titulu.
