Gradnja gimnazijske zgrade trajala je tri godine i dovršena je 1870. godine.
5.5.1776. U Varaždinu je od tuberkuloze pluća umro grof Franjo Patačić i sahranjen je u obiteljskoj grobnici kraj oltara svete Marije u Franjevačkoj crkvi. Franjo Patačić pripadnik je stare hrvatske plemićke obitelji Patačić koja je imala posjede u Varaždinskoj, Križevačkoj i Zagrebačkoj županiji. Svoje bogatstvo grof Franjo Patačić povećao je ženidbom s Katarinom Keglević s kojom je imao osmero djece. Njihov dom bio je središte društvenog života u Varaždinu gdje su priređivali zabave, plesove, gozbe. Katarina Patačić pisala je pjesme, a njezin suprug Franjo bio je ljubitelj glazbe i kazališta pa je od grada kupio zemljište u želji da sagradi na današnjem Stančićevom trgu kazališnu zgradu. Godine 1764. Franjo Patačić sagradio je na Franjevačkom trgu dvokatnu palača, jednu od najljepših evropskih palača u stilu rokokoa. Za gradnju kazališta ponestalo mu je novaca.
5.5.1835. Varaždinsku gimnaziju utemeljili su 1636. godine isusovci koji su na poziv gradskog magistrata došli u Varaždin. Nakon ukinuća isusovačkog reda 1773. godine, gimnaziju su preuzeli pavlini, a od 5. svibnja 1835. dekretom Ferdinanda V. gimnaziju vode franjevci provincije sv. Ladislava. Od 1852. gimnaziju u Varaždinu preuzimaju svjetovnjaci.
5.5.1837. U 54. godini u Varaždinu je umro Vinko Dankh, zidarski majstor. Bio je jedan od najznačajnijih graditelja u gradu, imao je 40 pomoćnika i 2 naučnika, sagradio je brojne obiteljske kuće, radio je na obnovi i pregradnji Zakmardijeve palače. U više navrata Vinko Dankh biran je za cehmeštra varaždinskog ceha zidara, klesara i tesara.
5.5.1867. Uz puščane plotune i topovske salve, uz nazočnost brojnog građanstva i uglednika, prebendar crkve svetog Vida Josip Zadravec, 5. je svibnja 1867. godine položio kamen temeljac za novu zgradu gimnazije u Varaždinu. Uz kamen temeljac stavljena je “spomenica” ispisana na magarećoj koži s potpisima gradskih zastupnika te deset primjeraka raznog novca, od dukata, škuda, novčića i forinti te primjerak meksičkog novca. Gradnja gimnazijske zgrade, pod vodstvom bečkog graditelja Vilima Weinera, trajala je tri godine i dovršena je 1870. godine kada je ujesen počela nastava.
5.5.1894. U Beču je u 67. godini umro Matija Bauer, veletrgovac vinom i drvom, jedan od najbogatijih Varaždinaca u 19. stoljeću. Prvi je iz Hrvatske u Francusku izvozio hrastovo drvo za izradu bačava, za zasluge u drvnoj industriji dobio je odlikovanje u Zagrebu, Parizu i Londonu, a na svjetskoj izložbi 1873. godine u Beču primio je posebnu kolajnu. Na svojem vinogradarskom posjedu, na najvišem vrhu Banščine, Matija Bauer dao je 1872. godine sagraditi dvorac u švicarsko – alpskom stilu poznat pod imenom “Vila Bauer”. Oko dvorca uređen je park s velikim ružičnjakom o kojem se brinuo posebni vrtlar. Bauer je bio veliki dobrotvor koji je pomagao varaždinska humanitarna društva, a za vatrogasno društvo i siromašne Varaždince oporučno je ostavio 60 000 forinti. Proglašen je počasnim građaninom Varaždina.
