Od 1995. do 2001. godine bio je župan Varaždinske županije.
4.9.2007. U Varaždinu je u 63. godini života umro doktor Marijan Mlinarić, voditelj grudne kirurgije bolnice, sportaš i političar. Rodio se u Jalžabetu 1944. godine, nakon mature u varaždinskoj gimnaziji studirao je i diplomirao na zagrebačkom Medicinskom fakultetu. U mladosti bio je vrhunski sportaš u karateu, prvak Hrvatske u poluteškoj kategoriji, utemeljitelj Karate kluba Varaždin. Kao specijalist grudne kirurgije vodio je akcije za rano otkrivanje raka dojki kod žena, obavljao je dužnost predsjednika Županijske lige i tajnika Hrvatske lige za borbu protiv raka, pisao znanstvene radove o grudnoj kirurgiji. U političkom životu Hrvatske doktor Marijan Mlinarić bio je član Predsjedništva Hrvatske demokratske stranke, zastupnik u Županijskom domu Hrvatskog sabora, od 1995. do 2001. godine župan je Varaždinske županije, u hrvatskoj Vladi dvije godine vodio je Ministarstvo unutarnjih poslova. Nakon toga izabran je za predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice. Doktor Marijan Mlinarić sahranjen je na Varaždinskom groblju.
4.09.1907. U Varaždinu je rođen Dragan Grims, optičar, jedan od najuglednijih varaždinskih sportaša i sportskih djelatnika. Izučio je urarski i optičarski zanat u Varaždinu i Karlsteinu, radio u obiteljskoj tvrtki, kasnije zagrebačkom Ghetaldusu. Bavio se atletikom, gimnastikom, stolnim tenisom, hokejem, planinarstvom, trenirao je atletičare u “Slaviji” te državnoj reprezentaciji.
4.09.1904. Iako je na inicijativu kovača Jakoba Furjana osnovano Zanatlijsko društvo Varaždin, a u ožujku 1904. godine održava prva glavna skupština, djelatnost društva počela je 4. rujna 1904. godine. Tada su potvrđena pravila rada, društvo koje je okupilo 150 obrtnika i radnika, počelo je radom.
4.09.1886. Dovršena je i puštena u promet željeznička pruga od Varaždina do Zagreba u dužini od 100 kilometara. Vlak je tu razdaljinu vozio oko šest sati. Gradnja pruge trajala je godinu dana, a radilo je oko 2500 radnika i stručnjaka. Dio pruge od Varaždina do Čakovca predan je na uporabu po okončanju gradnje mosta preko Drave krajem 1886. godine.
