Hrvatska na raskrižju - je li sport dostupan svakom djetetu te što se može učiniti - saznajte u serijalu 'Postaje li sport za mlade luksuz?'.
U 21. stoljeću više se nego ikada prije govori o tome koji su benefiti sporta te kako pomaže u cjelovitom razvoju djece i mladih. Brojni stručnjaci navode da igra ključnu ulogu u razvoju djece, ponajprije jer se ne radi samo o fizičkoj aktivnosti, već se razvijaju kognitivne, društvene i emocionalne vještine.
S druge strane, 2024. godine objavljeni su zabrinjavajući podaci – u Hrvatskoj svako treće dijete ima problem s debljinom. Podatke o prekomjernoj masi kod djece i mladih objavio je Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
Podaci su navedeni po hrvatskim regijama pa je tako zabilježeno kako u kontinentalnoj Hrvatskoj i jadranskoj regiji veći dio djece (36 posto) ima problem s prekomjernom tjelesnom masom. Nešto manje brojke bilježi Zagreb (29 posto). Problem debljine izražen je u ruralnim područjima (38 posto) naspram onih u većim gradovima (32 posto). Činjenica je da je manje aktivnosti vezanih uz sport u ruralnim područjima pa je samim time i mogućnost da se djeca bave nekim sportom manja.
Mladi i sport – (ne)raskidiva veza
U seriji članaka ‘Postaje li sport za mlade luksuz?’ osvrnut ćemo se na aktualnu temu koja se samo nadovezuje na prethodno napisano – postaje li Hrvatska zemlja sporta samo za imućne? Izumire li sport ‘za sve’? Koliko se djeca uistinu bave sportom te kako spriječiti da postanemo nacija pretilih? Sportski klubovi i udruge prethodnih su godina zbog inflacije bili primorani povisiti članarine. U pitanje se dovodi mogu li roditelji s više djece pratiti tu financijsku konstrukciju koja odlazi na članarine, opremu, putovanja.
Pitanja koja ćemo postaviti je i zašto se djeca prestaju baviti sportom ili bilo kakvom fizičkom aktivnošću. Ponajviše se to odnosi na mlade u prijelaznoj fazi iz osnovne u srednju školu – jesu li u pitanju vanjski faktori, nedovoljna motivacija, nemogućnost klubova/udruga da ih zadrže u svom sustavu ili nešto četvrto?
Što se tiče klubova i sportskih udruga, zapitat ćemo se što je s njihovim financijskim, organizacijskim, pravnim i sociološkim faktorom – imaju li dovoljno stručnog kadra i kvalitetne infrastrukture da na duže staze zainteresiraju djecu za bavljenje sportom? Pod riječi ‘luksuz’ u treniranju nekog sporta ne mislimo samo na financijski aspekt, iako se on u Hrvatskoj dosta često uzima kao najbitniji.
Država povećava izdvajanja, ali…
Prema podacima Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske, za sport u 2025. godine izdvojit će se nešto više od 160 milijuna eura iz državnog proračuna, dok 65 milijuna eura od tog iznosa usmjereno je na krovna sportska udruženja (Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih itd.). Ostatak navedenog novca iz proračuna usmjerava se na potporu sportskih saveza, razvoj infrastrukture, lokalni sport i posebne programe vezane uz amaterski sport.
Iz Ministarstva turizma i sporta naglašavaju da su posljednjih godina znatno povećali izdvajanja za sportska udruženja (u razdoblju od 2020. do 2024. s 26 milijuna na više od 120 milijuna eura), kao i za infrastrukturu (s 12 milijuna eura u 2024. na 20 milijuna eura u 2025. godini). Sport, navodi ministar Tonči Glavina, strateški je cilj Vlade i Ministarstva. Također ističe kako se tijekom 2025. povećavaju ulaganja i u sufinanciranje sportskih klubova, udruženja, lokalnog sporta, stručnih službi, trenera, opreme i drugog.
Ako pogledamo na lokalnoj razini što se tiče protekle dvije-tri godine iz gradskih proračuna za sport najviše izdvaja Vis (u domeni malog grada) i tu se posebno ističe s čak 39.90 posto sredstava. U top 5 što se tiče gradova tu su još Oroslavlje sa znatno nižim postotkom (18.27 posto proračunskog udjela), Vrbovsko (13.86 posto), Vodice (12.72 posto) i Varaždin (12.32 posto).
Bez obzira na brojke koje smo naveli, činjenica je da brojni roditelji ne mogu pratiti tempo troškova, pogotovo obitelji slabijeg imovinskog statusa. U sljedećim tekstovima vidjet ćemo koliko su roditelji uopće upoznati s posebnim programima sufinanciranim iz Europskog socijalnog fonda koji se tiče uključivanja djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport te koliko sam program olakšava pristup sportu za djecu i mlade.
Zanemarivanje tjelesnog odgoja
Ako dovedemo stvari u kontekst, ali i završimo s usporedbama, dolazimo do pomalo razočaravajuće situacije za Hrvatsku. Slovenija za sport iz proračuna izdvaja i do dva i pol puta manje nego Hrvatska. Ove godine to je bilo 53 milijuna eura na 2,1 milijuna stanovnika. Udio izdvajanja dosta je blizak s Hrvatskom s obzirom na razliku u broju stanovnika, ali ukupno gledano, hrvatske investicije u sport veće su u apsolutnim iznosima.
Ipak, istraživanja British Journala of Sports Medicine pokazala su da je Slovenija, točnije djeca i mladi u Sloveniji među sportski najspremnijima u Europi, uz Češku, Dansku, Finsku i Island. Odgovor zašto je to tako dali su istraživači SLOfita – slovenski roditelji tjelesni odgoj uvrštavaju među četiri najvažnija predmeta za razvoj djece. Trebamo li uopće pogledati primjer tjelesnog odgoja u hrvatskim školama i kakav status uopće ima tjelesni odgoj?
Dva sata tjedno bez mogućnosti izbornih predmeta vezanih uz sport koji su, na primjer, mogući u Sloveniji. Ako ćemo ići još sjevernije, Danska ima oko 5 sati tjedno tjelesne aktivnosti u školskom okruženju. Kao što vidimo, ni školski sustav nije posložen u korist sporta i bavljenja tjelesnom aktivnošću koja bi pomogla u motivaciji kod mladih da se bave sportom, kada ne bi bilo dodatnih financijskih prepreka.
Volimo se nazivati sportskom nacijom, no – koliko smo zaista sportaši i kako odgajamo djecu da to postanu?
>>> (2) Prevencija u tenisicama: Kada sport štedi sustav
>>> (3) Roditelji računaju, djeca treniraju: Realna cijena bavljenja sportom
>>> (4) Tjelesni odgoj na margini: „Nekad su slobodne aktivnosti bile pravo, danas su luksuz“
>>> (5) ‘Adolescenti napuštaju sport kad prestane biti zabavan i kad se uspjeh mjeri samo pobjedom’
>>> (6) Igra bez sustava: Sport je postao ogledalo društva, a društvo nije u formi
Serijal tekstova ‘Postaje li sport za mlade luksuz?’ napisan je uz potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti na temelju Javnog poziva za ugovaranje novinarskih radova u elektroničkim publikacijama. Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora.
