Pored recepata u 'Hrvatskoj kuharici', tiskanoj u Štiflerovoj tiskari, nalaze se savjeti o držanju suđa, namirnica, izgledu kuhinje kao i upute mladim domaćicama.
14.8.1397. Kralj Sigismund Luksemburški poveljom
je darovao varaždinsku tvrđavu Hermanu Drugom Celjskom koji ga je
spasio da ne padne u tursko zarobljeništvo u bitci kod Nikopolja.
Herman Drugi Celjski za usluge učinjene Luksemburgovcima dobio je
i Međimurje, naslov slavonskog bana te titule grof celjski i
zagorski, ban dalmatinski, hrvatski i slavonski. Moćna velikaška
obitelj Celjski imala je varaždinski Stari grad u svojem posjedu
do smrti Ulriha Celjskog 1463.godine kada kralj Matija Korvin
starogradsku tvrđu Varaždin daruje Janu Vitovcu.
Godine 1882. u Varaždinu je tiskana jedna od prvih hrvatskih
kulinarskih knjiga – ‘Hrvatska kuharica ili pouka kako se gotove
svakovrstna jela’. U knjizi je objavljeno 674 recepata
prikupljenih u Varaždinu, Hrvatskoj i na području Austro-Ugarske
monarhije, mnoga od tih starih jela danas su nestala ili
postala prava rijetkost. Tako su se u drugoj polovici 19.stoljeća
na varaždinskom jelovniku redovno nalazili potočni rakovi,
žabe, grlice, divlji golubovi, puževi, konjetina te jela od
hajdine koja se uzgajala na kućanskim poljima. Nekoć su domaćice
pripremale raznovrsne domaće juhe: prežganu juhu, krušnu, juhu iz
repe, ječmenu, vinsku, bažuljevu juhu, juhu od hajdinskih žganaca
i druge. Pored recepata u ‘Hrvatskoj kuharici’, tiskanoj u
Štiflerovoj tiskari, nalaze se savjeti o držanju suđa, namirnica,
izgledu kuhinje kao i upute mladim domaćicama.