Današnji izgled varaždinskog groblja začet je 1905.godine kada je za upravitelja došao Herman Haller. Zahvaljujući njemu, koji je počeo sadnjom čempresa, tuja i uređenjem parkovnih površina, groblje u Varaždinu postalo je kulturna vrijednost europskog značaja.
19.8.1773. Na sjednici varaždinskog gradskog
magistrata razmatrala se mogućnost otvaranja novog groblja u
gradu obzirom da su dotadašnja uz crkve postala prenapučena.
Katolici su pokapani kod crkve svetog Florijana, franjevačke i
kapucinske crkve, župne crkve svetog Nikole i u njoj, kod crkve
svetog Vida i u blizini kapelica svetog Roka te Fabijana i
Sebastijana. Nekatolici su sahranjivani na ‘groblju krivovjernih’
koje je bilo na mjestu današnje Miškinine ulice i željezničke
pruge. Na novoj, današnjoj lokaciji groblja počelo se pokapati
vjerojatno već 1773.godine od kada je nađen jedan spomenik.
Stalne sahrane počele su tek 1780.godine. Današnji izgled
varaždinskog groblja začet je 1905.godine kada je za upravitelja
došao Herman Haller. Zahvaljujući njemu, koji je počeo sadnjom
čempresa, tuja i uređenjem parkovnih površina, groblje u
Varaždinu postalo je kulturna vrijednost europskog značaja.
19.8.1934. U Bartolovcu kraj Varaždina rođen je
Slavko Jagačić – Slavik, slikar. Nakon učiteljske škole
diplomirao je likovnu umjetnost na Višoj pedagoškoj školi u
Čakovcu, radio je kao nastavnik u osnovnim školama u Gornjoj
Konjščini, Kućan Marofu i Biškupcu. Bio je 1957.godine među
utemeljiteljima i tajnik Udruženja amatera likovnih umjetnosti
sjeverne Hrvatske, sudionik brojnih kolektivnih izložbi
slikara amatera. Prvu samostalnu izložbu imao je u Varaždinu
1962.godine, izlagao je samostalno u Zagrebu, Mariboru,
Puli, Karlovcu, Čakovcu, Beču, Studgarttu, Kölnu, Frankfurtu na
Majni. Dobio je brojna priznanja i nagrađen je na izložbi
mediteranskih slikara u Napulju. Autor je knjižica «Varaždinsko
groblje» i «Vodič starom jezgrom Varaždina». Slavko Jagačić umro
je u Varaždinu 8.studenoga 1995.godine.
19.8.2006. U Varaždinu je u 68.godini života
umro prvi varaždinski biskup monsinjor Marko Culej. Rođen
je u selu Repnu u Hrvatskom zagorju, školovao se u Zagrebu gdje
je diplomirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Za svećenika
je zaređen 1964.godine. Radio je u Samoboru, Desiniću, a u
Zagrebu je bio vicerektor Bogoslovnog sjemeništa. Za
biskupa je imenovan 1992.godine. Obavljao je odgovorne dužnosti u
Hrvatskoj biskupskoj konferenciji – bio je predsjednik Odbora za
sredstva javnog priopćavanja i Komisije «Justicia et Paks».
Kada je 1997.godine utemeljena Varaždinska biskupija papa Ivan
Pavao Drugi imenovao je monsinjora Marka Culeja za
prvog varaždinskog biskupa. Tu svetu dužnost biskup Marko Culej
uzorito je obnašao do smrti.