Dvadesetih godina 19. stoljeća gostionicu i svratište otvorio je Jozef Femon, poslije njega vodio ju je njegov sin Paulus...
Tijekom 19. i 20. stoljeća jedan od najuglednijih varaždinskih
ugostiteljskih objekata bilo je svratište i gostionica, kasnije
hotel ‘Zlatno janje’ u Kukuljevićevoj ulici. Dvadesetih godina
19. stoljeća gostionicu i svratište otvorio je Jozef
Femon, poslije njega vodio ju je njegov sin
Paulus. Ispred objekta nalazio se sjenovit vrt u prvom
katu soba za goste. Objekt je preuređen krajem devetnaestog
stoljeća, kada su zidovi obloženi drvetom, ukrašeni igurama i
stihovima. U 20. stoljeću ‘Janje’ je bio elitni varaždinski
lokal.
Tijekom sedam stoljeća, sve do 1919. godine, grad Varaždin bio je
najveći posjednik vinograda u sjevernom dijelu
Hrvatske na kojima su radili gradski kmetovi gornjaci. Vinogradi
su bili na brežuljcima nedaleko grada: na
Glaviču, Seketinu,
Koradovici, Dugom Vrhu,
Banščini, Haliču,
Obrežju i na njima se godišnje proizvodilo više
od 170.000 litara vina. Na vinogradskim posjedima radilo je oko
330 gradskih podanika koji su sa svojim obiteljima živjeli u
drvenim kolibama s podrumima gdje su čuvane bačve s vinom.
Gradska općina dio vina prodavala je u svojim točionicama dok je
jedan dio bio namijenjen kao plaća gradskim činovnicima.