Pedesetih godina prošlog stoljeća zbog velikog broja bicikala Varaždin je dobio naziv - grad bicikla.
24.5.1885. U Varaždinu je priređena velika
proslava pedesete godišnjice Hrvatskog ilirskog preporoda. Tog
dana u jutarnjim satima na nasipu Staroga grada ispaljeno je 50
hitaca iz mužara, u 10 sati bila je u Pavlinskoj crkvi svečana
misa nakon koje su uzvanici krenuli u Gajevu ulicu. Na kući, u
kojoj je u gimnazijskim danima stanovao Ljudevit Gaj, otkrivena
je spomen ploča u počast vođi ilirskog preporoda. Navečer, na
velikoj pučkoj svečanosti u Graberiju, bilo je prisutno više od
2000 Varaždinaca. Dan kasnije, u gradskom su kazalištu nastupili
pjevačka društva ‘Vila’ iz Varaždina, ‘Kolo’ iz Zagreba
i Hrvatsko akademsko društvo iz Graza.
24.5.1822. Na mjestu gdje je 1776. godine u
velikom požaru izgorjela dotadašnja crkva iz 17.stoljeća, u
Petrijancu je dvadeset i četvrtog svibnja 1822.godine posvećena
novosagrađena župna crkva. Posvetu je obavio generalni vikar
biskup Josip Žalec. Za crkvu je godine 1867. u Beču kupljena
oltarska slika svetog Petra i nabavljene orgulje. Župa
Petrijanec u povijesnim zapisima spominje se 1334. godine a
pretpostavlja se da je utemeljena još u 11. stoljeću. Uz
petrijanečku župu crkvu do 1787. godine bilo je groblje.
Početkom 20. stoljeća glavno prijevozno sredstvo Varaždinaca
postao je bicikl. Pored uobičajenih vozila, na ulicama su se
mogli vidjeti bicikli dvosjedi, ali i tricikli. Pedesetih godina
prošlog stoljea zbog velikog broja bicikala Varaždin je dobio
naziv – grad bicikla.