Nekatolici su shranjivani na posebnom mjestu - 'groblju krivovjernih'...
19.8.2011.
U 76.godini života u Varaždinu je 19. kolovoza 2011. godine umro
profesor Ninoslav Birolla, propagator tehničke
kulture. Predavao je matematiku, fiziku i tehnički odgoj, bio je
direktor varaždinske Pete osnovne škole. Utemeljio je učeničke
kino klubova ‘Radost’ i ‘Polet’ u osnovnim školama i klub ’32’ u
srednjoškolskom centru. Kao majstor fotografije izlagao je svoje
radove na izložbama i objavljivao u novinama. Ninoslav Birolla
obavljao je brojne dužnosti među ostalima bio je predsjednik
Konferencije Narodne tehnike Zajednice općina Varaždin i za svoj
rad dobio je mnoga priznanja i najvišu državnu nagradu za
tehničku kulturu – ‘Faust Vrančić’.
19.8.2006.
U Varaždinu je u 68. godini života umro prvi varaždinski biskup
monsinjor Marko Culej. Rođen je u selu Repnu u
Hrvatskom zagorju, školovao se u Zagrebu gdje je diplomirao na
Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Za svećenika je zaređen 1964.
godine. Radio je u Samoboru, Desiniću, a u Zagrebu je bio
vicerektor Bogoslovnog sjemeništa. Za biskupa je imenovan 1992.
godine. Obavljao je odgovorne dužnosti u Hrvatskoj biskupskoj
konferenciji – bio je predsjednik Odbora za sredstva javnog
priopćavanja i Komisije ‘Justicia et Paks’. Kada je 1997. godine
utemeljena Varaždinska biskupija papa Ivan Pavao Drugi imenovao
je monsinjora Marka Culeja za prvog varaždinskog biskupa. Tu
svetu dužnost biskup Marko Culej uzorito je obnašao do
smrti.
19.8. 1934. U Bartolovcu kraj Varaždina rođen je
Slavko Jagačić – Slavik, slikar. Nakon
učiteljske škole diplomirao je likovnu umjetnost na Višoj
pedagoškoj školi u Čakovcu, radio je kao nastavnik u osnovnim
školama u Gornjoj Konjščini, Kućan Marofu i Biškupcu. Bio je
1957. godine među utemeljiteljima i tajnik Udruženja amatera
likovnih umjetnosti sjeverne Hrvatske, sudionik brojnih
kolektivnih izložbi slikara amatera. Prvu samostalnu izložbu imao
je u Varaždinu 1962. godine, izlagao je samostalno u Zagrebu,
Mariboru, Puli, Karlovcu, Čakovcu, Beču, Studgarttu, Kölnu,
Frankfurtu na Majni. Dobio je brojna priznanja i nagrađen je na
izložbi mediteranskih slikara u Napulju. Autor je knjižica
‘Varaždinsko groblje’ i ‘Vodič starom jezgrom Varaždina’. Slavko
Jagačić umro je u Varaždinu 8. studenoga 1995. godine.
19.8.1773. Na sjednici varaždinskog gradskog
magistrata razmatrala se mogućnost otvaranja novog
groblja u gradu obzirom da su dotadašnja uz crkve
postala prenapučena. Katolici su pokapani kod crkve svetog
Florijana, franjevačke i kapucinske crkve, župne crkve svetog
Nikole i u njoj, kod crkve svetog Vida i u blizini kapelica
svetog Roka te Fabijana i Sebastijana. Nekatolici su sahranjivani
na ‘groblju krivovjernih’ koje je bilo na mjestu današnje
Miškinine ulice i željezničke pruge. Na novoj, današnjoj lokaciji
groblja počelo se pokapati vjerojatno već 1773. godine od kada je
nađen jedan spomenik. Stalne sahrane počele su tek 1780. godine.
Današnji izgled varaždinskog groblja začet je 1905. godine kada
je za upravitelja došao Herman Haller. Zahvaljujući njemu, koji
je počeo sadnjom čempresa, tuja i uređenjem parkovnih površina,
groblje u Varaždinu postalo je kulturna vrijednost europskog
značaja.