Vlada svake godine odlukom propisuje iznos poticajnih sredstava za isplatu štedišama u stambenim štedionicama iz proračuna...
Građanima koji u ovoj godini uplate 5.000 kuna
stambene štednje država će dati 60 kuna poticaja, odlučila je u
četvrtak hrvatska Vlada, a ukupno se iz državnog proračuna za tu
u svrhu planira isplatiti 16 milijuna kuna.
Vlada je, naime, odlukom o iznosu državnih
poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2019.
godini utvrdila da postotak državnih poticajnih sredstava za ovu
godinu iznosi 1,2 posto, pa za iznos uplate od 5.000 kuna to može
iznositi najviše 60 kuna.
Državna poticajna sredstva za stambenu štednju
koja će se uplatiti u ovoj godini bit će isplaćena iz državnog
proračuna za 2020. godinu. U tu je svrhu u projekcijama državnog
proračuna za 2020. godinu planirano 16 milijuna kuna, kazao je
državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko
Zrinušić.
Podsjetio je kako temeljem Zakona o stambenoj štednji i državnom
poticanju stambene štednje Vlada svake godine
odlukom propisuje iznos poticajnih sredstava koja se isplaćuju
štedišama u stambenim štedionicama iz državnog proračuna.
Državna poticajna sredstva tijekom jedne
kalendarske godine odobravaju se stambenom štediši samo u jednoj
stambenoj štedionici.
Cilj je poticanje građana na dugoročnu štednju i
potom na sklapanje ugovora o kreditu s fiksnom kamatnom stopom
tijekom cijelog trajanja ugovora o kreditu.
Ove je godine nastavljen daljnji pad iznosa
poticaja za stambenu štednju.
Naime, državna poticajna sredstva za ovu godinu
iznose 1,2 posto, što na iznos štednje od 5.000 kuna daje već
spomenutih 60 kuna, dok je za 2018. iznosio 1,8 posto
odnosno 90 kuna, za 2017. godinu 3,3 posto odnosno 165 kuna, za
2016. godinu 4,1 posto što je bio maksimalan
iznos od 205 kuna, a za 2015. godinu 4,9 posto pa su
građani mogli dobiti poticaj u maksimalnom iznosu od 245 kuna.
Sustav stambene štednje u Hrvatskoj je uveden od 1998. godine, a
najprije je visina državnih poticajnih sredstava bila određena
kao fiksni postotak, koji se postupno smanjivao
– na početku je iznosio najviše 1.250 kuna godišnje, potom 750
kuna, a zatim 500 kuna, no, 2014. godine su poticaji bili ukinuti
i za uplate stambene štednje u toj godini nisu ni isplaćeni, da
bi godinu kasnije, 2015. bio uveden promjenjivi postotak.
Osnivanje Inter-američke investicijske
korporacije
Vlada je Sabor uputila nacrt konačnog prijedloga zakona o
potvrđivanju Ugovora o osnivanju Inter-američke
investicijske korporacije.
Hrvatska je temeljem sukcesije još 1993. godine, donošenjem
zakona o prihvaćanju članstva u Inter-američkoj banci za razvoj
(IDB – Inter-American Development Bank), prihvatila članstvo i
posjeduje 6.895 dionica, odnosno 83,18 milijuna američkih dolara
u kapitalu IDB-a, kazao je državni tajnik u Ministarstvu
financija Zdravko Zrinušić.
Na godišnjoj skupštini IDB-a i Inter-američke
investicijske korporacije 2015. donesena je rezolucija kojom se
privatni sektor grupacije IDB konsolidira u Inter-američku
investicijsku korporaciju.
Slijedom toga, kazao je Zrinušić, Vlada je 22.
ožujka 2018. donijela odluku o pokretanju postupka za sklapanje
Ugovora o osnivanju Inter-američke investicijske korporacije.
Cilj koji se Zakonom želi postići potvrđivanje
je Ugovora o osnivanju Inter-američke korporacije.
Inter-američka investicijska korporacija je
multilateralna organizacija i dio grupacije Inter-američke banke
za razvoj (IDB – Inter-American Development Bank), koja financira
privatni sektor Latinske Amerike i Kariba.
Budući da je Hrvatska neregionalna članica, ne
može koristiti sredstva IDB-a, već je članstvom u IDB-u zemlja
donator. Članstvo otvara hrvatskim tvrtkama mogućnost
sudjelovanja na natječajima u okviru projekata u čijem
financiranju sudjeluje IDB.
Posebna komparativna prednost članstva u IDB-u i IIC-u je ta što
smo uz Sloveniju jedina članica iz regije srednje, istočne i
jugoistočne Europe. Time je Hrvatskoj olakšan pristup natječajima
grupe IDB-a i umanjena konkurencija.
Izvršavanje Ugovora o osnivanju Inter-američke
investicijske korporacije, kako je istaknuto, ne
zahtijeva osiguranje financijskih sredstava u državnom proračunu.