Za svoj rad Stjepan Sabljak primio je brojne nagrade i priznanja za životno djelo od Grada Varaždina i Županijske gospodarske komore.
11.3.2003. U Varaždinu je u 68. godini umro
magistar Stjepan Sabljak, gospodarstvenik i znanstvenik.
Diplomirao je na Tekstilno-kemijskom fakultetu zagrebačkog
Sveučilišta, od 1984. godine generalni je direktor kombinata
Varteks. Bio je predavač na srednjoj tekstilnoj školi i
Tekstilno-tehničkom fakultetu u Varaždinu, djelatan u društvenom,
kulturnom i sportskom životu grada. Za svoj rad Stjepan Sabljak
primio je brojne nagrade i priznanja za životno djelo od Grada
Varaždina i Županijske gospodarske komore.
11.3.1975. U Ivancu je u 80. godini života umrla
Pavica Hrazdira, književnica, poduzetnica, planinarka.
Objavljivala je novele i pripovijetke o ljudima ivanečkog kraja,
rudarskim obiteljima, sirotinji. Osim proze, pisala je putopise i
pjesme. Od brojnih stihova najpoznatija joj je pjesma ‘Poleg
jedne velke gore’, koju je uglazbio Rudolf Rajtner.
11.3.1905. U Bratislavi je rođena Ema
Semrekar-Kovačić. Od 1931. godine djeluje u Varaždinu, nastavnica
je tjelesnog odgoja u gimnaziji, upravnoj i osnovnoj školi. Među
utemeljiteljima je gimnastičkog društva Varaždin. Dugo godina je
kao načelnica vodila ‘Sokolsko društvo’. Zahvaljujući njoj mlade
Varaždinke su se uz gimnastiku počele baviti atletikom,
skijanjem, klizanjem. Ema Kovačić umrla je u Varaždinu 2003.
godine.
11.3.1809. Gradsko poglavarstvo je poslalo
potvrdu banskom zamjeniku, zagrebačkom biskupu Maksimilijanu
Vrhovcu, popis svih pripadnika Građanske čete. Nakon što je zbog
rata između Austrije i Francuske Hrvatski sabor zaključio da se u
hrvatskim gradovima moraju oboružati građani, u Varaždinu je
objavljena mobilizacija u građansku četu, purgare. U dvije
satnije uključeno je 424 oboružana Varaždinca, šest konjanika,
desetnik, računovođa, kapelnik i šest glazbenika.
11.3.1980. U Zagrebu je u 93. godini umro
lingvist i leksikograf Josip Jedvaj. Rodio se u Šaši kraj Bednje,
gimnaziju je završio u Varaždinu, slavistiku je studirao u Beču,
Pragu i Zagrebu. Radio je kao gimnazijski profesor u Vukovaru i
Zagrebu. Osobito se istaknuo studijom Bednjanski govor (Hrvatski
dijalektološki zbornik, 1956.), u kojoj obrađuje specifičan govor
Bednje i okolice.