Pored uobičajenih vozila, na ulicama su se mogli vidjeti bicikli dvosjedi, ali i tricikli.
24.5.1885. U Varaždinu je priređena velika proslava
pedesete godišnjice Hrvatskog ilirskog preporoda. Tog
dana u jutarnjim satima na nasipu Staroga grada ispaljeno je 50
hitaca iz mužara, u 10 sati bila je u Pavlinskoj crkvi svečana
misa nakon koje su uzvanici krenuli u Gajevu ulicu. Na kući, u
kojoj je u gimnazijskim danima stanovao Ljudevit Gaj, otkrivena
je spomen ploča u počast vođi ilirskog preporoda. Navečer, na
velikoj pučkoj svečanosti u Graberju, bilo je prisutno više od
2000 Varaždinaca. Dan kasnije, u gradskom su kazalištu nastupili
pjevačka društva ‘Vila’ iz Varaždina, ‘Kolo’ iz Zagreba i
Hrvatsko akademsko društvo iz Graza.
24.5.1822. Na mjestu gdje je 1776. godine u velikom požaru
izgorjela dotadašnja crkva iz 17. stoljeća, u
Petrijancu je dvadeset i četvrtog svibnja 1822.
godine posvećena novosagrađena župna crkva.
Posvetu je obavio generalni vikar biskup Josip
Žalec. Za crkvu je godine 1867. u Beču kupljena oltarska
slika svetog Petra i nabavljene orgulje. Župa Petrijanec u
povijesnim zapisima spominje se 1334. godine, a pretpostavlja se
da je utemeljena još u 11. stoljeću. Uz petrijanečku župu crkvu
do 1787. godine bilo je groblje.
Početkom 20. stoljeća glavno prijevozno sredstvo Varaždinaca
postao je bicikl. Pored uobičajenih vozila, na
ulicama su se mogli vidjeti bicikli dvosjedi, ali i tricikli.
Pedesetih godina prošlog stoljeća zbog velikog broja bicikala
Varaždin je dobio naziv – grad bicikla.