Kurikulum je zamišljen da se teme povezuju s gradivima iz drugih predmeta i međupredmetnih tema.
S gotovo mjesec dana zakašnjenja za ostalim kurikulumima, u
četvrtak je u Narodnim novinama objavljen i novi
kurikulum povijesti za osnovne i srednje škole, pišu
24 sata.
Prema sada službenome dokumentu po kojem će se raditi povijest,
godišnja satnica i za osnovne škole i za gimnazije je 70 sati,
odnosno dva do tri sata tjedno. U četvrtom razredu općih
gimnazija satnica se ‘podebljava’ i slušat će se 96 sati
godišnje.
Novi kurikulum, podsjetimo, uz ostatak stručne skupine
‘popeglala’ su tri povjesničara (Mladenko
Domazet s Filozofskog fakulteta u Splitu,
Borislav Grgin s Filozofskog fakulteta u Zagrebu
i Damir Karbić iz Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti) po odluci Andreja Plenkovića. Prvi
prijedlog radne skupine ministrica znanosti i obrazovanja
Blaženka Divjak je odbila, a nije pomoglo ni
dodatno e-savjetovanje.
Elastičan okvir kurikuluma
Prijedlog je, tumačila je Divjak, ali i dobar dio povjesničara,
previše detaljno ulazio u sadržaj koji bi nastavnici trebali
predavati, a i relativizirao je važne povijesne događaje poput
Holokausta i uloge NDH u II. svjetskom ratu. Osim toga, taj
prijedlog u veljači bio je potpuno različit od onog iz 2018.,
koji je struka pozitivno ocijenila.
Prihvaćeni kurikulum ima ‘elastičan okvir koji čini 16 obveznih
tema s pripadajućim odgojno-obrazovnim ishodima i 10 izbornih
tema za koje učitelji i nastavnici sami oblikuju
odgojno-obrazovne ishode’, navela je prije nekoliko dana za
agenciju Hina viša savjetnica za povijest u Agenciji za odgoj i
obrazovanje Marijana Marinović.
– On pruža mogućnost visoke kreativnosti učenika i učitelja i
nastavnika. Učitelji također imaju slobodu birati nastavne
metode, oblike rada te izrađivati dopunske materijale za nastavu
povijesti. Autori udžbenika bi trebali kroz svoje tekstove dati
priliku učenicima da razvijaju intelektualne vještine, i to na
način, da ne ‘prosipaju’ samo činjenice, već da ponude i
znanstveno utemeljena stajališta o istima. Ne budu li oni
oživotvorili kurikulum na taj način, teško će se napraviti pomak
prema promjeni i kvaliteti nastave povijesti – komentirala je,
dodajući kako svi kurikulumi u svijetu imaju obavezni dio, pa
tako i ovaj.
Naglasak na Hrvatsku u povijesnim razdobljima
Ipak, u prvim komentarima nastavnici ističu kako kurikulum
ostavlja preširok prostor za neobjektivno tumačenje povijesnih
činjenica. Primjerice, u osmom razredu učit će se posljedice 2.
svjetskog rata u Hrvatskoj i svijetu, kao i hrvatska imigracija u
20. i 21. stoljeća, no Jugoslavija se spominje isključivo kroz
prizmu Hrvatske i hrvatskog društva u jugoslavenskoj državi.
Holokaust se razrađuje se u osmome razredu kroz ‘Rasni,
vjerski, nacionalni, politički i ideološki progoni i stradanja,
koncentracijski logori i logori smrti. Holokaust i drugi zločini
protiv čovječnosti u hrvatskome, europskome i svjetskome
kontekstu’, te u četvrtome razredu srednje kroz teme ‘genocida i
drugih zločina protiv čovječnosti’.
Kurikulum je zamišljen da se teme povezuju s gradivima iz drugih
predmeta i međupredmetnih tema, pa će se maturantima moći
ponuditi izborne teme iz građanskog odgoja poput ‘Ljudskih,
građanskih i manjinskih prava u 20. i 21. stoljeću’, ili
‘Montiranih sudskih procesa u 20. i 21. stoljeću’.
Kao i dosad, u petome razredu osnovne škole učit će se
prapovijest i stari vijek kroz, primjerice, prve ljudske
zajednice u prapovijesti, ili rimsko društvo i svakodnevicu.
Nastavnici će pritom sami moći davati izborne teme poput Uloge
žena u antičkom društvu, ili Gusari i trgovci robljem.
Kroz sva područja naglasak će se stavljati na Hrvatsku u odnosu
na povijesna zbivanja. Tako će se u šestom razredu učiti utjecaj
križarskih ratova i osmanskog širenja na hrvatska društva i
prostore. U sedmom razredu proučavat će se hrvatske zemlje u
vrijeme dvorskog – prosvijećenog apsolutizma, a nastavnici će
moći dati izborne teme poput prvog svjetskog rata iz perspektive
zavičajne povijesti.
Posebna tema su stradanja stanovništva i ratna razaranja tijekom
Domovinskog rata, kao i stvaranje samostalne Republike Hrvatske.
Strukovne škole po posebnom programu
Program u gimnazijama je nadograđeno gradivo osnovne škole, s
većim naglaskom na državno-političke događaje i procese.
Prema kurikulumu, ishodi otvaraju veće mogućnosti učenicima da
sami analiziraju i procjenjuju različite teme, odnosno da se
učenje povijesti ne svodi na puko pamćenje događaja u vremenu.
Ovaj kurikulum ne obuhvaća strukovne škole jer će se kurikulumi
za njih raditi po posebnim programima kroz sljedeće dvije-tri
godine.
No, upozoravaju nastavnici u strukovnim školama, to otvara veliki
prostor ukidanja satnice, pa čak i samog predmeta, što je već
učinjeno u školama s dualnim obrazovanjem, a sve bez dogovora sa
samim školama, pišu
24 sata.