'Obična' gradska kanalizacija ne stvara problem, smrad nastaje prilikom periodičnih izljeva najvećih onečišćivača, peradarske i mljekarske industrije. One će uskoro morati predobraditi te vode.
S dolaskom proljeća počeli su radovi na uređenju obale i okoliša
na Aquacityju, omiljenom ljetnom kupalištu
stanovnika ovoga kraja. Prema riječima gradonačelnika
Ivana Čehoka, Grad je od države dobio pola
milijuna kuna, a još milijun izdvojit će iz proračuna.
No ono što mnoge najviše muči je pitanje mirisa, bolje rečeno –
smrada, koji s vremena na vrijeme dopire iz obližnjeg
pročistača otpadnih voda.
Sasvim je izvjesno da neku veću i cjelovitiju turističku priču o
Aquacityju nije moguće razvijati dokle god postoji taj problem. A
on postoji godinama.
Stvari bi se trebale riješiti tek nakon izgradnje novog
pročistača, pored postojećeg.
Kako nam je rekao direktor Varkoma Željko Bunić,
taj projekt dio je velikog projekta aglomeracije, a rok za
njegovu realizaciju je kraj 2023. godine.
Projekt je s oko 95% sredstava financiran sredstvima Europske
unije, Hrvatskih voda te Ministarstva zaštite okoliša, dok
ostatak financiraju jedinice lokalne samouprave.
– Javnu nabavu smo proveli, sad čekamo rješenje DKOM-a vezano uz
žalbu jednog od ponuđača. Procijenjena vrijednost nabave je bila
162 milijuna kuna, a najpovoljnija ponuda otprilike je tog iznosa
– kaže direktor.
Oni koji često borave na prostoru Motičnjaka i Aquacityja svjesni
su da se smrad s pročistača pojavljuje periodično, nije prisutan
cijelo vrijeme.
– To je posljedica periodičnih izljeva najvećih onečišćivača, a
to su peradarska i mljekarska industrija. Kad je
u klaonici intenzivno klanje, nažalost najčešće ljeti, onda se od
tamo ispušta organska tvar koja u pročistač dolazi u prevelikoj
koncentraciji – ističe Bunić i pojašnjava kako ‘obična’
građanska kanalizacija nikad ne bi stvarala probleme, jer je
daleko manje koncentracije organske tvari.
– Smrad djelomično dolazi od kompostane, u kojoj
se obrađuje mulj, no plan je da se do konca godine kompostana
dogradi na način da se otvoreni sustav kompostiranja zatvori te
ugradi filterska oprema – dodaje.
U ovome trenutku, a prije izgradnje novog uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda, jedino hipotetsko rješenje, kaže
direktor Varkoma, bi bilo da veliki onečišćivači u svoj poslovni
proces ugrade i predtretman otpadnih voda.
Upravo takav sustav najavljen je za projekt nove
valionice koju bi Koka trebala
graditi na mjestu postojeće, u blizini Aquacityja, preko puta
aerodroma. No isto to bi sva takva industrija trebala napraviti
za sve svoje otpadne vode.
– Kad se u kanalizaciju ispušta predtretirana voda, ona se bitno
lakše obradi u uređaju za pročišćavanje. Kad se izradi novi
pročistač, industrije više ne bi smjele ispuštati otpadnu vodu
koja nije predtretirana.
Naime, sukladno pravilima europskih fondova, doznajemo, Varkom
mora opravdati dobivena sredstva na način da uređaj radi ispravno
odnosno da voda koja se ispušta u otvoreni vodotok, odnosno u
Dravu, bude pročišćena po najvišim
standardima.
Ispravnost uređaja garantira izvođač. No isto tako izvođač se
može ograditi od neispravnog rada u slučaju da ulazna voda ne
zadovoljava ugovorene koncentracije otpadnih voda, objašnjava nam
Bunić.
– Varkom je kvalitetu ulaznih voda dimenzionirao na način da nema
ulaza otpadnih voda bez predtretmana industrije. Drugim riječima,
da bi se novac mogao opravdati, Varkom će u slučaju da veliki
zagađivači ne budu poštovali kvalitetu svojih otpadnih voda, njih
morati isključiti iz sustava kanalizacije i pročišćavanja. I to
svi dobro znaju – kaže Bunić i dodaje:
– Kad Europa da novac, ti njima moraš dokazivati najmanje pet
godina kako sustav funkcionira, inače se dobiveni novac mora
vratiti.