Isusovci su u Varaždinu 1636. godine otvorili gimnaziju, podigli crkvu i samostan.
16.7.1909. Car i kralj Franjo Josip Prvi
dodijelio je plemstvo uglednoj varaždinskoj veleposjedničkoj
obitelji Leitner. Grb i plemstvo uz pridjevak ‘de
Varaždinbrijeg’ dobili su Stjepan Leitner, supruga mu Marija
i djeca Alfred i Ana.
16.7.1628. Na sjednici senatora i gradskih
zastupnika Varaždina, koje je sazvao gradski sudac Juraj
plemeniti Kušen, jednoglasno je odlučeno da se pozovu isusovci i
preda im na upravljanje varaždinske gradske župe i škole. U
Zagreb je rektoru isusovačkog kolegija otputovala delegacija u
kojoj su bili senator Ivan plemeniti Šambar, gradski bilježnik
Stanislav plemeniti Šimunić i građani Juraj Blažeković i Juraj
Mraz. Molbi Varaždinaca je udovoljeno i uskoro su u grad stigli
isusovci Martin Lauš i Petar Ljubić koji su pripremili dolazak
ostalih. Isusovci su u Varaždinu 1636. godine otvorili gimnaziju,
podigli crkvu i samostan.
16.7.1921. U Varaždinu je u 80. godini umro
gimnazijski profesor Josip Križan,
stručno-pedagoški pisac. Rođen je 1841. godine u selu Kokoriči
kraj Ljutomera, završio je varaždinsku gimnaziju, na Sveučilištu
u Grazu studirao je i diplomirao matematiku, fiziku i filozofiju.
Godine 1869. promoviran je u zvanje doktora filozofije nakon čega
je došao za profesora na varaždinsku gimnaziju gdje je radio do
umirovljenja 1903. godine. Predavao je filozofiju, logiku,
fiziku, matematiku i njemački jezik, 1899. godine bio je vršitelj
dužnosti ravnatelja gimnazije. Predavao je i u Nižem djevojačkom
liceju kod varaždinskih uršulinki. U društvenom životu grada bio
je aktivan u Hrvatskom pjevačkom društvu ‘Vila’, u narodnoj
čitaonici ‘Dvorana’ držao je popularna predavanja za
građanstvo, djelovao je u Matici Hrvatskoj i Matici Slovenskoj te
u Društvu svetog Mohora u Celovcu. Josip Križan autor je brojnih
stručno-pedagoških članaka koje je objavljivao u hrvatskim i
slovenskim časopisima, napisao je prvi slovenski udžbenik o
logici – ‘Logika prijateljem mudroslovlja’.