Predavanje počinje od 20.30 sati, a ulaz je besplatan.
U srijedu, 12. kolovoza, u atriju Starog grada Gradskog
muzeja Varaždin održat će se predavanje pod nazivom
Nečastive, s povijesnim prikazom vještica
od antike do danas, koje je pripremio varaždinski televizijski
novinar i voditelj Kristijan Petrović.
Predavanje počinje od 20.30 sati, a ulaz je besplatan.
O predavanju
Kada nam netko danas spomene vješticu, vrlo brzo u glavi će
nam se stvoriti slika stare, krezube žene,kukastog nosa
pokrivenog bradavicama, kako se, zamotana u crninu i sa
šiljastim šeširom, suludo hihoće, miješajući u svom crnom kotlu
napitak koji
će nekome nanijeti zlo. Imaginarij je to kojem su svakako
pripomogle bajke i pripovijesti braće Grimm, ali i
Disneyjevi animirani filmovi koji su odigrali veliku ulogu
u stvaranju slike ovog bića.
No, kako je zapravo izgledala vještica i tko je ona
bila?
Još u počecima čovječanstva vještica se spominje kao ona koja je
podizala mrtve, otkrivala skrivene tajne, liječila ili ubijala.
Njoj su se obraćali oni koji su izgubili svaku nadu, bolesni i
prognani, ali i oni koji su tražili ljubav, osvetu ili lijek za
svoju bolest. Bez obzira na to što je bila cijenjena, nje su se i
bojali jer se kretala između svjetova živih i mrtvih, bila je dio
prirode, a mogli ste je susresti i na tržnici. O njoj su pisali
Rimljani i Grci, dok su srednjovjekovni svećenici imali pune ruke
posla pišući o njezinoj zloći i nedaćama koje stvara i radi iz
čiste zabave. Vještice, a s njima i rituali, simbolika,
obredi i ostale pojavnosti, prate ljudski rod takoreći kroz
cijeli njegov tijek postojanja, i to ne samo u mitovima,
legendama i bajkama, već i u jednoj od najmračnijih povijesnih
epizoda kao što je bilo razdoblje inkvizicije, odnosno crkveni
progoni u prošlosti. No i nakon završetka povijesne histerije i
progona, vještica ne prestaje buditi pažnju, ne odustaje,
prisutna je i dalje među nama budeći maštu i vraćajući nas u neka
davna vremena.
Zanimanje za vještice ne prestaje ni u novije doba, čemu je dokaz
neopoganska religija wicca, s rastućim brojem sljedbenika u
cijelome svijetu.
Hecata, Kirka, vještica iz Endora, Alice Kyteler, Catherine
LaVoisin, Morgana la Fay, Darvulia, Baba Jaga, Marie Laveau,
Barbara Celjska, Perchta – samo su neka od imena fiktivnih
ali i povijesnih žena koje su kroz sustav vjerovanja, propagandu,
urbane mitove i legende stekle taj toliko prezren epitet; epitet
one koja u društvu svoga crnog mačka još uvijek u nekoj straćari
usred mračne šume miješa svoj otrov u crnome kotlu, spremajući se
na novo zlo…
Jesu li zaslužile taj epitet, doznajte u priči Kristijana
Petrovića.
Napomena:
Predavanje nije namijenjeno osobama mlađeg uzrasta. Molimo da se
pridržavate epidemioloških mjera.