Porezni dug koji se nije naplatio nakon šest godina otkad je utvrđen, prijavom poreznog obveznika ili izvršnim rješenjem poreznog tijela, otpisuje se iz poreznih evidencija.
Nakon što je objava nove liste srama poreznih dužnika izazvala
reakcije u javnosti zbog otpisanih dugova nekim poznatim
dužnicima iz javnoga života pa i onima znanih iz sudnica, tražili
smo Poreznu upravu da nam dostavi podatke o ukupnom broju zastara
poreznih dugova, iznosima koji su zbog toga otpisani te ima li
potrebe za kakvom normativnom ili organizacijskom intervencijom u
porezni sustav.
Prema odgovoru koji smo dobili, u Poreznoj upravi to ne
doživljavaju tako dramatično kako je prikazano u medijima premda
su brojke otpisanih dužnika i dugova od 2017. godine više nego
zabrinjavajuće. Ukupno su u zastaru otišli dugovi 346.570
poreznih dužnika u iznosu od ukupno 15,5 milijardi, od čega je
6,8 milijardi kuna glavnica, a 8,7 milijardi je kamata na osnovni
dug. To što se velik dio otpisanog duga po zastari odnosi na
kamatu pokazuje da je riječ o dugovima iz proteklih godina za
koje je Porezna uprava vodila podatke u poreznim evidencijama, a
za koje nije bilo moguće provesti ovršni postupak zbog
nepostojanja imovine za naplatu, napomenuto je u odgovoru.
Sistemski otpisi
Dostavljeni su nam podaci od 2017. jer je od 1. siječnja te
godine na snazi važna sistemska promjena. Od tada se na zastaru
prava na naplatu poreza pazi po službenoj dužnosti, a ne više kao
do tada po podnesenom zahtjevu obveznika.
Porezni dug koji se nije naplatio nakon šest godina otkad je
utvrđen, prijavom poreznog obveznika ili izvršnim rješenjem
poreznog tijela, otpisuje se iz poreznih evidencija. Nastupom
zastare porezno je tijelo od 2017. dužno, ako dug nije naplaćen
korištenjem svih raspoloživih mjera ovršnog postupka tijekom šest
godina ili ako dug nije osiguran zalogom ili hipotekom,
zastarjeli dug otpisati iz poreznih evidencija.
Na temelju tog zakonskog rješenja Porezna uprava provodi jedanput
godišnje sistemski otpis duga za koji je s 1. siječnja tekuće
godine nastupila zastara prava na naplatu. Prvi sistemski otpis
zastare po službenoj dužnosti obuhvatio je sve godine koje
Porezna uprava prati u Informacijskom sustavu – od 1995. godine,
a za koje porezni obveznici nisu podnosili zahtjev za utvrđenje
zastare. Stoga je 2017. otpisan najveći dug najvećeg broja
dužnika te se otad iz godine u godinu smanjuje broj tako
otpisanih dugova i dužnika.
Ukupno je u četiri godine otpisan dug u iznosu od 5,16 milijardi
kuna i 5,61 milijardu kamata na osnovni dug. U istom razdoblju po
podnesenim zahtjevima poreznih obveznika te pazeći po službenoj
dužnosti službenici Porezne uprave otpisali su 1,64
milijarde kuna glavnice i 3,09 milijarde kuna kamata, napominju u
Poreznoj upravi.
Također, ističu kako prate naplatu i provode ovršni postupak
protiv svih poreznih dužnika radi naplate poreznog duga koji nije
plaćen u zakonom propisanom roku, pri čemu koriste sve propisane
mjere ovrhe.
– Prema podacima iz Informacijskog sustava Porezne uprave,
prosječna naplata svih dospjelih i utvrđenih poreznih obveza
iznosi cca 96 posto, ne uzimajući pri tome u obzir naplatu
osiguranu upisanim zalogom ili hipotekom. Iz navedenog omjera
naplate razvidno je kako se utvrđene porezne obveze u
najvećoj mjeri naplate. U razdoblju 2015. – 2019. godine Porezna
uprava naplatila je 566 milijardi kuna poreza, doprinosa i drugih
javnih davanja – istaknuto je u odgovoru.
Bez prigovora
I stoga nemaju prigovora na aktualno zakonsko rješenje kojim je
propisan jedinstveni zastarni rok od šest godina, na koji porezno
tijelo pazi po službenoj dužnosti, te ističu kako je to otklonilo
niz do tada postojećih problema u primjeni zastare (utvrđivanje i
računanje relativne zastare, pravnu nesigurnost u pogledu
postojanja duga, dugotrajni upravni postupci i slično),
obrazložili su i dodali:
– Sagledavajući današnje ovršne mjere propisane Općim poreznim
zakonom i odredbe iz drugih propisa koji uređuju prestanak
poslovanja poduzetnika te ostvareni postotak naplate javnih
davanja, postojeće odredbe o zastari pružaju pravnu sigurnost
svim sudionicima porezno dužničkog odnosa s jasnim određenjem do
kada se prava i obveze u poreznom postupku mogu ostvariti.
Očito, u Poreznoj upravi drže kako je na njima da na vrijeme
naplate porezni dug u danom roku. U tom je smislu važan i stav
Ustavnog suda iz više predmeta u kojima je ukidanjem odluka lani
upozorio Visoki upravni sud na značenje roka apsolutne zastare od
šest godina (a u kontekstu trogodišnje relativne zastare ukinute
2017.).
U jednom od predmeta odvjetnik Ivica Crnić,
bivši ministar pravosuđa i predsjednik Vrhovnog suda, upozorio je
na kršenje temeljnih ustavnih prava poreznih obveznika jer je
Visoki upravni sud svojim pristupom u naš pravni sustav uveo
pravno nepoznati pojam “nezastarivosti” porezne obveze, što je
ocijenio “pogodovanjem državi u situacijama kada njezina tijela
ne rade svoj posao ili ga ne rade pravodobno”. Uostalom, i za
potraživanja tražbina opći zastarni rok je pet godina, samo što
nije vjerovnik dužan o tomu voditi računa, već dužnik.