Sveukupno, bolničke ustanove u Hrvatskoj dužne su dobavljačima 6 milijardi kuna. Prijeti li nestašica lijekova?
Protekli tjedan doznalo se da veledrogerije traže da im se što
hitnije plati dvije milijarde kuna za dugove bolnica i još
dodatnih 700 milijuna kuna za dospjele dugove ljekarni.
24sata donose listu 12 najvećih dužnika, a riječ je o dugu
prema četiri veledrogerije okupljene u Koordinaciji pri Hrvatskoj
udruzi poslodavaca, na dan 31. siječnja ove godine.
Na prvom mjestu je KBC Zagreb, najveća ustanova u Hrvatskoj sa 6
tisuća zaposlenih. Druga bolnica po količini pruženih usluga je
KBC Sestre milosrdnice, ali je po dugovima ipak treća. Za sve
bolnice zajedničko je da su prisiljene na nove minuse i nova
zaduživanja, a sustavnog rješenja na razini države nema. Dug KBC
Zagreb je 797,588.070,40 kune, dok je KBC Split drugi
364,046.205,39 kuna duga dobavljačima.
Treba svakako znati da dobar dio bolnica u Hrvatskoj ima mjesečne
troškove za plaće djelatnika koji su veći od ukupnog limita
dogovorenog s HZZO-om.
Troškovi bolnica od početka epidemije znatno su povećani. Tako se
Opća bolnica Varaždin nalazi na 9. mjestu dužnika s dugom od
76,713.735,96 kuna. Navodi se da im je krajem 2020. obustavljena
dostava lijekova zbog starih dugova.
Nenad Kudelić, ravnatelj OB
Varaždin,napomenuo je ranije ovaj tjedan
kako je razgovarao s Ministarstvom zdravstva u vezi ovog
problema.
– U dogovoru s osnivačem, Županijom, zagrabili smo u takozvanu
cash pull kako bi mogli osigurati koliko-toliko normalnu
opskrbu. Ukoliko ne dođe do kapitalnih promjena na razini
kompletnog zdravstvenog sustava, postoji realna opasnost da će
doći do nestašice i obustave isporuke lijekova bolnicama. To je
nedostatno financiranje zdravstvenog sustava. Teško se možemo
uspoređivati sa skandinavskim zemljama, ali sa Slovenijom se
možemo. Ovdje se po glavi stanovnika izdvaja upola manje nego
tamo i tu leži ključ problema. Troškovi su izuzetno porasli
zahvaljujući da zbrinjavamo i velik broj Covid bolesnika – kazao
je Kudelić.
Ministar Vili Beroš kazao je prije dva dana da
ovaj problem trebaj rješavati svi, zajedničkim snagama.
Počevši od države i njezina proračuna pa do lokalnih zajednica,
županija i gradova, koji su osnivači bolnica. U protivnom, već
kroz nekoliko dana nekim bi bolnicama mogla biti obustavljena
dostava lijekova i medicinskog materijala, pišu
24sata.