Radio je kao nastavnik likovnog odgoja u Drugoj osnovnoj školi u Varaždinu. Imao je sedam samostalnih izložbi u Varaždinu, Čakovcu, Zagrebu...
13.4.1874. Nakon otvaranja nove kazališne zgrade u rujnu 1873.
godine, kada su izvođene predstave na hrvatskom jeziku, predstave
na njemačkom jeziku izvodi družina njemačkog kazališta
Olge Stefani. To je potaklo varaždinske
rodoljube da utemelje Hrvatsko dobrovoljno glumište koje je
donijelo svoja pravila 13. travnja 1874. godine. U uvodu Pravila
se navodi: “Hrvatsko dobrovoljno glumište sačinjava družtvo
naobraženih mladića, gospodična i muževa neporočna glasa i
valjana značaja, koji se u tu svrhu sjediniše da se utemelji fond
za ustrojenje hrvatskog narodnog pozorišta u Varaždinu, za
podupiranje dobrotvornih svrhah.” Prvi predsjednik društva bio je
Vladoj Perko.
13.4.1932. U Varaždinu je rođen Đuro Mihinjač,
slikar, likovni pedagog. Diplomirao je na slikarskom odjelu
zagrebačke Škole za primijenjenu umjetnost i na studijskoj grupi
likovnih umjetnosti Pedagoške akademije u Čakovcu. Radio je kao
nastavnik likovnog odgoja u Drugoj osnovnoj školi u Varaždinu.
Imao je sedam samostalnih izložbi u Varaždinu, Čakovcu, Zagrebu i
sudjelovao na kolektivnim izložbama slikara i kipara Hrvatskog
zagorja i Međimurja. Slikao je tehnikama – prešanim ugljenom,
uljem na platnu, jajnom temperom na drvetu. Njegovi likovi su
osebujni, slike bogate bojama. Pisao je i poeziju, 1986.godine
objavljena mu je zbirka stihova “Jeka čudna, tražeća.” Đuro
Mihinjač umro je u Varaždinu 28. kolovoza 1982. godine.
13.4.1906. Poslije jednogodišnje eksploatacije zatvoreno
je rudarsko okno “Jozef” kod sela Kuljevčice. Bio je to
prvi ugljenokop na nalazištima lignita ivanečko – ladanjskog
bazena. Jama Jozef aktivirana je ponovno 1953. godine i radila je
do 1970. kada su zatvorena sva okna u Kuljevčici.
13.4.1458. nakon što su se predstavnici slobodnog i kraljevskog
grada Varaždina – župnik Ivan i građanin Andrija
Pivarić u Budimu požalili kralju Matiji Korvinu na
nasilje pojedinih vlastelina prema Varaždincima, kralj je 13.
travnja 1458. godine donio povelju kojom je zabranio županima,
podžupanima i plemićkim sucima varaždinske županije da im sude i
presuđuju. Za nesporazume između građana Varaždina i plemića,
odnosno ostalih žitelja u županiji, jedini nadležan bio je kralj
ili kraljev sudac.
13.4.1930. Okončala je djelovanje Varaždinska gimnazijska
ekstenza koja je od 1920. godine bila okosnica kulturnog
i prosvjetnog života u gradu i njegovim obližnjim naseljima.
Gimnazijski profesori i njihovi kolege iz drugih gradova tijekom
deset godina održali su više od 500 predavanja, organizirali
brojne izložbe, priredbe, svečanosti. Osim u Varaždinu, Ekstenza
je priređivala predavanja u obližnjim mjestima: Ludbregu, Ivancu,
Knegincu, Vidovcu i drugdje. Aktivnosti Ekstenze nastavilo je
Pučko sveučilište.