Zgrada bolnice bila je u Trenkovoj ulici.
16.8.1926. U Varaždinu je 16. kolovoza
1926.godine rođen Miroslav Šicel, akademik,
povjesničar književnosti. U rodnom gradu maturirao je gimnaziju,
a na filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je i diplomirao
književnost. Od 1957. godine bio je profesor na Katedri za noviju
hrvatsku književnost zagrebačkog filozofskog fakulteta. Autor je
monografija o hrvatskim piscima Matošu, Đalskom, Kovačiću,
Jorgovanoviću, znanstvenih studija “Književnost moderne”,
“Pregled novije hrvatse književnosti”, “Hrvatska književnost”,
“Ogledi iz hrvatske književnosti”, “Povijest hrvatske
književnosti”, napisao je desetak srednjoškolskih udžbenika.
Miroslav Šicel izabran je 1996.godine za redovnog člana Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti, godinama je bio voditelj Zavoda
za znanstveni rad HAZU u Varaždinu. Za veliki doprinos književnoj
znanosti dobio je ugledna priznanja a nagrađen je i Nagradom za
životno djelo grada Varaždina. Akademik Miroslav Šicel umro je u
Zagrebu 25. studenoga 2011. godine.
16.8.1904. Zagrebačka “Prva hrvatska
štedionica” otvorila je svoju podružnicu u Varaždinu.
Štedionica je imala prostorije na Glavnom gradskom trgu.
16.8.1894. U Varaždinu je umro Vladislav
Vežić, odvjetnik, pjesnik, prevoditelj. Pisao je
rodoljubne stihove, prevodio s talijanskog i francuskog jezika.
Bio je varaždinski gradski bilježnik.
16.8.1861. U Varaždinu je na Južnom grabištu
posvećena novosagrađena židovska sinagoga.
Gradnja sinagoge počela je 1858. godine a kada je dovršena bila
je lijepa historicistička građevina sa dva tornja s kupolama i
ograđena ukrasnom metalnom ogradom i lampionima. Sinagoga –
bogomolja varaždinskih Židova – oštećena je 1941. godine kada je
preuređena za Hrvatski radnički savez, a poslije Drugog svjetskog
rata u njoj je bila kinodvorana. Svoju prvu, malu sinagogu,
Židovi su sagradili 1812. godine u Dravskoj ulici, današnjoj
Kukuljevićevoj.
16.8.1859. Humanitarno društvo
“Varaždinska dobročinstvo i složnost” dobilo je dozvolu
da u gradu otvori prvu opću bolnicu. Zgrada bolnice bila je u
Trenkovoj ulici, u njoj je bilo petnaestak kreveta. O bolesnicima
brinuli su se bolničar i bolničarka te dvojica liječnika kao
vanjski suradnici.