Cecelja je nakon rata vodio dušobrižništvo za Hrvate u Salzburgu.
24.4.1750. Obavljen je izbor svih gradskih službenika prema
odluci o promjenama u gradskoj upravi. Po odluci carice Marije
Terezije u novom ustroju uprave Varaždina na čelu grada umjesto
gradskog suca je konzulat dok sudac obavlja samo sudačke poslove.
Izabrano je 12 senatora, 40 sudskih porotnika, gradski kapetan
policije, te ostali gradski službenici.
24.4.1840. U 47. godini života u Varaždinu je
umro slikar Josip Vilim Konrat. Slikao je sakralne teme, sačuvane
su njegove slike u varaždinskom franjevačkom samostanu i tri
oltarne slike u biškupečkoj župnoj crkvi.
24.4.1854. U Ivancu je rođen Đuro Arnold. Radio
je kao gimnazijski profesor, ravnatelj učiteljske škole, predavao
je pedagogiju i filozofiju na sveučilištu u Zagrebu, gdje je
1899. godine izabran za rektora. Bio je redovni član JAZU,
urednik časopisa “Vijenac”, predsjednik Matice Hrvatske. Autor je
više zbirki pjesama, filozofskih i pedagoških studija,
srednjoškolskih udžbenika. Đuro Arnold umro je 1941. godine.
24.4.1897. Počasni kapetan Građanske čete
u Varaždinu ministar Imbro plemeniti Josipović od zemaljske
obrane kupio je 150 pušaka i poklonio ih purgarima koji su
obilježavali 150. obljetnicu svoje oboružane građanske čete.
Proslava jubileja održana je u kolovozu 1897. godine kada je na
Kapucinskom trgu svetoj misi prisustvovalo oko 8000 građana, a
misu je služio kanonik doktor Stjepan Ilijašević.
24.4.1909. U selu Sveti Ilija nedaleko od
Varaždina rođen je svećenik Vilim Cecelja. Za svećenika je
zaređen 27. lipnja 1932. godine u zagrebačkoj katedrali.
Službovao je u Bedenici, Dubovcu, Hrastovici i Kustošiji, a vojni
vikar bio je od 1941. do 1944., nakon čega je premješten u Beč,
gdje je imenovan voditeljem Crvenog križa te je preuzeo brigu o
vojnim ranjenicima. Uhićen je 1945. te je do 1947. bio u vojnom
logoru. Od 1950. godine vodio je dušobrižništvo za Hrvate u
Salzburgu i Hrvatski Caritas u Austriji. Umro je 1989.
godine.