Dobra vijest i za djelatnike u varaždinskoj bolnici.
Višegodišnji problem neadekvatnog obračunavanja
prekovremenih radnih sati u bolnicama, zbog kojeg su milijuni
kuna za zdravstvo nepotrebno curili na sudske troškove i kamate,
konačno se rješava. Na prijedlog ministra zdravstva
Vilija Beroša Vlada je jučer donijela Odluku o
isplati razlike uvećanja plaće za prekovremeni rad radnicima u
djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja.
– U cilju rješavanja i okončanja sudskih postupaka i generiranja
novih tužbi za prekovremene sate koji su ostvareni u razdoblju
prije zaključivanja dodatka III kolektivnom ugovoru i s tim u
vezi smanjivanja troškova ustanovama za kamate i daljnje sudske
troškove, predlaže se donošenje odluke Vlade RH kojom će se
omogućiti isplata razlike iznosa prekovremenih sati u slučaju
kada tužba nije podnesena, isplata u slučaju kada je tužbom
pokrenut spor radi isplate razlike iznosa uvećanja plaće za
prekovremeni rad te isplata po pravomoćnim sudskim odlukama u
povodu tužbi radi isplate razlike iznosa uvećanja plaće za
prekovremeni rad – obrazložio je Beroš prijedlog odluke.
Od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine u zdravstvenim ustanovama
zanemarila se Direktiva EU o radnom vremenu i kršio se Zakon o
radu. Maksimalno je dozvoljeno raditi 180 prekovremenih sati u
godini, međutim naše zdravstvo počiva na prekovremenom radu i bez
njega ne bi moglo funkcionirati pa nemali broj liječnika ima po
tisuću i više prekovremenih sati godišnje. Međutim, dok su prema
kolektivnom ugovoru imali dodatke na plaću (postotak od osnovne
plaće) za otežane uvjete rada, za iznimnu odgovornost za živote i
zdravlje pacijenata te dodatak na znanstveni stupanj magistra
znanosti odnosno doktora znanosti, i ti su se dodaci obračunavali
na sate u redovnom radnom vremenu, na prekovremene sate iste
dodatke nisu im obračunavali.
Tako je dolazilo do apsurdnih situacija. Recimo, liječnik koji
operira šest sati od kojih prva dva sata u svojoj redovnoj radnoj
smjeni, a ostalo prekovremeno, za ta dva prva sata bude
plaćen znatno više jer mu se uračunava znanstvena titula, otežani
uvjeti rada i odgovornost za život i zdravlje pacijenta, a za
preostala četiri sata bio je plaćen manje, kao da sve navedeno
nema. Takvo je stanje od prosinca 2013. godine, kada je postignut
kolektivni ugovor za zdravstvo, koji više naruku ide ostalima u
djelatnosti, a manje doktorima.
Brojni su doktori tužili ustanove u kojima rade. Krajem 2018.
godine, do isteka petogodišnjeg roka zastare, tužilo je oko 4000
liječnika, od kojih je u jednom danu organizirano preko Hrvatskog
liječničkog sindikata tužilo njih 500. Preko Hrvatske liječničke
komore 1600. Inače, u sustavu je oko 6000 liječnika i oko 1500
specijalizanata, a isplaćuje im se oko milijarda kuna.
Spomenuti dodatak III kolektivnom ugovoru potpisan je lani u
svibnju, a tada je krenulo i ujednačeno plaćanje čitavog
prekovremenog rada. Isplata razlike do svibnja 2020. ide onima s
pravomoćnim presudama, onima koji su u sudskom postupku, a
namirit će i one koji nisu tužili.
Novac je osiguran u proračunu za ovu godinu te projekcijama za
2022. i 2023. godinu u iznosu od 200 milijuna kuna, dok će se
preostali iznos do 775 milijuna kuna osigurati najkasnije do 31.
prosinca iduće godine, a sukladno fiskalnim mogućnostima državnog
proračuna, stoji u odluci.
– Milijarda kuna bila je i naša projekcija. Riječ je o bruto
iznosu od kojeg se 40% vraća državi, s obzirom na to da mahom
ulazi u najviše porezne razrede, tako da i nije toliki izdatak za
državu – napominje dr. Krešimir Luetić, čelnik Liječničke komore.
Sindikat je upozoravao
– To su trebali napraviti prije osam godina ili najkasnije 2018.
godine, kada je sindikat upozorio da će doći do masovnih tužbi,
odnosno da će troškovi sudskih postupaka i kamata biti enormni.
Početkom 2018. godine išli smo dva puta k tadašnjem ministru
Kujundžiću i upozoravali na problem. Ukazivali smo da se krši
Direktiva EU o radnom vremenu i Zakon o radu, da se radi o
ogromnom broju neadekvatno plaćenih radnih sati i htjeli smo
izbjeći troškove, međutim nije se ništa poduzelo – podsjeća dr.
Renata Čulinović Čaić, predsjednica Liječničkog sindikata.
Napominje da su neke bolnice po pravomoćnim presudama isplaćivale
svoje liječnike, a neke su to platile tek kad je pokrenuta ovrha.
Tužilo i nekoliko tisuća medicinskih sestara
Nisu samo doktori zakinuti u neadekvatno obračunatim
prekovremenim satima, već su to – iako u dosta manjem opsegu – i
medicinske sestre, uglavnom instrumentarke u operacijskim salama,
u anesteziji, na intenzivnim i hitnim odjelima.
– Nemamo ukupan broj tužbi, ali samo preko našeg sindikata
podneseno je više od 2000 tužbi medicinskih sestara, a jako puno
ih je tužilo privatno jer nisu u sindikatu ili su u drugim
sindikatima – rekla nam je Anica Prašnjak,
čelnica hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i
medicinskih tehničara.
Prašnjak i Stjepan Topolnjak, predsjednik
Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, bili su jučer
kod resornog ministra gdje su, među ostalim, ponovo iskazali
svoje protivljenje obveznom cijepljenju samo za radnike u
zdravstvu te su u slučaju obaveznog testiranja inzistirali da to
bude na teret poslodavca, tj. zdravstvene ustanove.