Da nije bilo napornih komaraca, možda ne bi bilo ni Novog Marofa...
10.6.1925. Umro je Adolf
Jurinac, biolog, znanstvenik, profesor i ravnatelj
Varaždinske gimnazije. Proučavao je riblji svijest u Dravi,
Plitvici i Bednji, skupio veliku zbirku leptira, bio je
predsjednik “Obrambenog povjerenstva protiv filoksere”. Dao je
veliki doprinos suzbijanju opake bolesti u varaždinbreškim
vinogradima.
10.6.1828. Topljenje snijega u Alpama i
dugotrajne kiše podigle su vodostaj Drave kod Varaždina pa je
došlo do najveće poplave tijekom 19. stoljeća. Pod vodom su se
našli mnogi dijelovi Varaždina, bujice su odnosile drvene
gospodarske zgrade, ograde, uništile zalihe hrane i pića po
podrumima, otplavile usjeve s polja i povrće na vrtovima. Teško
je oštećen veliki drveni most preko Drave, uništeno je više
mlinova po Dravi i njenim rukavcima, u ulicama blizu rijeke
uništene su 23 kuće. Srećom, ljudskih žrtava nije bilo. Poplave
Drave bile su česte i u 20. stoljeću sve dok rijeka nije
regulirana i sagrađena hidrocentrale Varaždin i Čakovec s
jezerima.
~~~
Grad Novi Marof nastao je uz dvorac kojeg je oko
1776. godine sagradio grof Ljudevit Erdödy. Njegov otac, grof
Đuro Erdödy, već je ranije ispod sela Ključa uz rijeku Bednju
sagradio jednokatni dvorac ali zbog čestih poplava i brojnih
komaraca, Erdödijevi su napustili tu građevinu i odlučili na
obližnjem brežuljku sagraditi svoj dom – Novi majur. Jednokatni
dvorac u obliku četverokuta sagrađen je u kasnobaroknom
klasicističkom stilu. Naselje Novi Marof uz dvorac u početku se
sporo razvijalo pa je 1857. godine ovdje živjelo samo 19
stanovnika. Do rasta je došlo 1886. godine kada je sagrađena
željeznička pruga Varaždin – Zagreb i Novi Marof postao središte
općine, kotarskog suda, oružničke postaje i pošte. Te je godine u
Novom Marofu bilo 13 kuća i 140 stanovnika. Godine 1926. u
Erdödijevom dvorcu otvoreno je Državno lječilište za plućne
bolesti. Naselje Novi Marof proglašeno je gradom 1997. godine.