Početkom 18. stoljeća Dravica je stvarala probleme građanima...
20.10.1984. Umro je Stjepan
Vidaković, liječnik, sveučilišni profesor. Rodio se u
Varaždinu 1890. godine. od 1918. do 1961.godine bio je liječnik i
predstojnik Klinike za ženske bolesti i porođaje u Zagrebu,
redovni profesor Medicinskog fakulteta. Objavljivao je znanstvene
radove o operativnoj ginekologiji, dijagnostici i radioterapiji
genitalnog karcinoma.
20.10.1970. U velikom gledalištu Narodnog
kazališta August Cesarec održana je, nakon devet godina stanke,
priredba ‘Varaždin u 8’. Priredba je bila
podijeljena u tri dijela. Svirali su tamburaši željezničarskog
‘Ive Mikaca’, vokalni interpretator kajkavskih popevki Franjo
Vučenik, tamburaški i folklorni sastav Omladinskog kulturno –
umjetničkog društva ‘Milica Pavlić – Kata’, Jasna Bosek te
Vjekoslav Jutta i Ana Štefok kao zvijezde večeri.
20.10.1936. U Zagrebu je umro Žiga
Altšteter, liječnik, ugledni hrvatski filatelist. Rođen
je u Varaždinu 1863. godine. U rodnom gradu maturirao je na
gimnaziji, medicinu je studirao u Beču i Gracu. Kao liječnik
radio je u Zagrebu. Žiga Altšteter skupljao je i istraživao
poštanske marke. Godine 1925. organizirao je prvu hrvatsku
aukciju maraka. Bio je među utemeljiteljima i počasni član
Hrvatskog filatelističkog društva. Na filatelističkoj izložbi u
Zagrebu 1935. godine za zbirku maraka «Slovenija» dobio je zlatnu
plaketu.
20.10.1866. Rođen je Manfred Antun
Glazgal, istaknuti varaždinski liječnik i zubar. Bio je
posljednji varaždinski liječnik koji je imao liječničku
ordinaciju opće prakse i u isto vrijeme obavljao zubnoliječničke
zahvate. Kao dobrotvor dugo godina radio je kao liječnik i zubar
Zanatlijskog i pomoćnićkog društva pa su ga zanatlije imenovale
za svojeg počasnog člana. Uživao je veliku popularnost među
građanima i biran je za zastupnika u varaždinsko gradsko vijeće.
Doktor Antun Glazgal umro je u Varaždinu 1944. godine.
20.10.1710. Na zasjedanju Hrvatskog sabora
predstavnici slobodnog i kraljevskog grada Varaždina zatražili su
pomoć pri rješavanju problema s dravskim rukavcem
Dravicom kojim se dovodila voda u opkope gradskih
bedema. Korito Dravice početkom 18. stoljeća bilo je puno mulja
pa su prestali raditi mlinovi na tom rukavcu, a voda koja se
izlijevala plavila je polja, vrtove i kuće u predgrađima.
Hrvatski je sabor odlučio da se iskopa novo korito Dravice. Za
radove je bio zadužen plemićki sudac varaždinske županije Petar
plemeniti Gaćanj, a posao su obavili varaždinski gradski kmetovi
iz Sračinca, Svibovca, Kneginca, Žabnika i Bartolovca.