U Udruzi Lijepa Naša zabrinuti su i zbog najavljenog gradskog projekta vrijednog 5,2 milijuna eura. Evo što ih muči...
Velika svječa stabala u Dravskoj park-šumi nije
prošla nezapaženo, mnogi građani proteklih su se tjedana zapitali
je li to moralo baš biti napravljeno na tako drastičan način.
Gradonačelnik Neven Bosilj rekao nam je da se
nada da Hrvatske šume, koje su zadužene za
održavanje ove zakonom zaštićene šume na području Varaždina
– znaju što rade.
– Hrvatske šume moraju se brinuti o ovih 85 hektara naše
park-šume. Označuju drveća koja su ili umrla ili su opasna za
okolinu i ona se uklanjaju. Zbog toga se svakogodišnje i mora
obnavljati šuma, zato postoji sadnja. Vjerujem da Hrvatske šume
znaju što rade i da će više stabala biti posađeno nego što ih je
uklonjeno – rekao je Bosilj kad smo ga o ovoj temi pitali
prije nekoliko dana.
Pismo upućeno na četiri adrese
U međuvremenu su se oglasili i ekolozi iz Udruge Lijepa
Naša. Iskazali su svoju zabrinutost zbog ove posljednje
sječe, ali i zbog najave velikog projekta InterACT
Green, vrijednog 5,2 milijuna eura, kojim su predviđene
aktivnosti upravo u tome dijelu grada. Pismo koje potpisuje
biolog Emil Flajšman, predsjednik varaždinskog
ogranka Lijepe Naše, upućeno je na adrese Sanje
Kopjar iz županijske ustanove ‘Priroda’, Tomicu
Cukora iz Hrvatskih šuma, gradonačelnika Nevena Bosilja
i županijskog pročelnika za poljoprivredu Dragutina
Vinceka.
– Svjedočimo prekomjernoj sječi drveća i osiromašivanju biološke
raznolikosti u posljednjoj sačuvanoj stoljetnoj šumi na
teritoriju grada Varaždina, koja je pod zaštitom Zakona o zaštiti
prirode – upozorava Emil Flajšman. Ustvrdio je da se zaštita
Dravske park-šume i njeno održavanje sve manje provode putem
očuvanja, njegovanja, poboljšanja stanja i nedopuštanja
uništavanja prirodnih bogatstava koja su zaštićena, a sve više
putem sječe, krčenja, ogoljivanja, biološko-krajobraznog
osiromašivanja i unošenja neprimjerenih sadržaja koji doprinose
tom osiromašivanju i sve lošijem i neprirodnijem ukupnom izgledu
i stanju park-šume. To, dodaje, potvrđuju posljednje
intervencije, provede u zadnjih godinu dana.
‘Neselektivno iskrčenje oko glavnog puta’
– Početkom 2023. na krajnje neselektivan način do samog tla je
iskrčen širok pojas šumskog raslinja oko glavnog šumskog puta od
ulaza u Dravsku park-šumu blizu spomen-križa na grobištu ‘Dravska
šuma’ do Dravskog kupališta. Bez obzira na potrebu održavanja
šumskog puta i uklanjanja brojnih invazivnih biljaka koje su oko
njega rasle, nije se smjelo dopustiti potpuno iskrčenje mlađeg
autohtonog drveća, grmlja i ostalog autohtonog raslinja – smatra
ovaj biolog.
Nekako u isto vrijeme brojno drveće u šumi označeno je za sječu,
dodaje, te su početkom 2023. i 2024. godine provedene ‘sanitarne’
sječe.
‘Upozorili smo da ne vidimo potrebu rušenja nekih stabala’
– Posječena su i ona označena stabla za koja smo Javnu ustanovu
‘Priroda’ upozorili da ne vidimo potrebu za njihovom sječom jer
su im i debla i krošnje izgledale posve zdravo. I veći dio
naslaganih trupaca posječenih stabala na presjeku je izgledao
posve zdrav. Iskreno se nadamo da jedan od glavnih povoda
sanitarne sječe nije ostvarivanje zarade od prodaje drva. U
zakonom zaštićenoj šumi to drveće ne smije biti eksploatacijski
resurs – poručuje Flajšman.
Zbog sječe je nastao veći broj golih čistina, tamo gdje je do
nedavno postojao gusti svog krošnji drveća. I to je
problematično, napominju u Udruzi Lijepa Naša.
– Svjesni smo činjenice da ima sve više starih stabala onih vrsta
koje se približavaju kraju svojeg životnog vijeka, poput najviših
euroameričkih topola, koje su još i zaražene bijelom imelom.
Svjesni smo i da među drvećem ima alohtonih vrsta koje se
invazivno šire potiskivanjem autohtonih vrsta. Takve vrste suu
američki crni orah i američki javor. No potpuno uklanjanje svih
ili većine njihovih primjeraka, a osobito kapitalnih, nije
najbolje rješenje. Tamo gdje ove vrste gusto rastu njihovim
potpunim uklanjanjem gubi se sloj krošnji i stvaraju se goleti
kojima su potrebna desetljeća za povratak visokog šumskog svoda.
Zahvaljujući crnom orahu Dravsku park-šumu nastanjuje zdrava
populacija vjeverice o kojoj opet ovisi populacija šumskih
grabežljivaca, tj. sova, lasica i kuna. Želimo ukazati na
složenost međuodnosa svih živih bića u Dravskoj park-šumi, koja
nalaže da se gospodarenju ovom zaštićenom šumom pristupa s punom
svjesnošću i obzirnošću prema njenom životu – piše u svom
obraćanju nadležnim službama biolog Emil Flajšman.
‘Teškom mehanizacijom nanesena šteta’
Čak i da sanitarna sječa nije bila pretjerana, dodaje, ono što je
učinjeno šumi tijekom izvlačenja posječenih stabala pokazuje
neuvažavanje zakonskih propisa i osnovnih ekoloških načela
gospodarenja zaštićenim šumama.
– Teškom mehanizacijom i strojevima nanesena je nedopustiva šteta
vrstama i sastojinama prizemnog sloja i sloja grmlja park-šume,
osobito na prostorima poučne staze i krajnjeg istočnog dijela
park-šume uz Međimursku ulicu prema mostu preko Drave –
objašnjava se u dopisu.
‘Šuma ne smije izgledati kao urbani park’
Sve navedeno, napominju u Udruzi Lijepa Naša, izaziva opravdanu
zabrinutost za sudbinu Dravske park-šume, a tome doprinosi i
najnovija inicijativa Grada Varaždina za njeno uređenje i
‘približavanje gradu’, za što se planira utrošiti pozamašna
svota novca.
– Riječ je o inicijativi za koju nitko ne zna hoće li i kako
uvažavati očuvanje izvornih prirodnih bogatstava zbog kojih je
Dravska park-šuma pod zakonskom zaštitom. Svaka urbanizacija ili
u najmanju ruku znatno viša razina kultiviranosti kojom bi
Dravska park-šuma bila ‘približena’ gradu na način da više
izgleda i funkcionira kao urbani park izgubljene izvorne
prirodnosti i otpornosti na rastuće izazove globalnog zatopljenja
nego kao očuvana i zaštićena priroda bila bi u izrazitoj
suprotnosti sa zdravim razumom i zakonskim uporištima njenog
očuvanja koja sve sudionike u njenom održavanju obvezuju na puno
poštivanje temeljnih ekonomskih načela gospodarenja zaštićenom
prirodom – upozoravaju iz ekološke udruge.
Važnost Dravske park-šume
Podsjećaju da je Dravska park-šuma uvrštena u svjetsku, europsku
i nacionalne kategorije zaštićene prirode. Na svjetskoj razini
ona je dio UNESCO-vog Biosfernog rezervata
Mura-Drava, na europskoj razini dio je Europske
ekološke mreže Natura 2000 kao područje značajno za
očuvanje vrsta i staništa ptica, a na nacionalnoj razini dio je
Regionalnog parka Drava-Mura, zaštićena
park-šuma i stanište 70 bijelih topola koje su botanički spomenik
prirode. Sve to obvezuje sudionike u gospodarenju Dravskom-park
šumom na očuvanje njenog sveukupnog živog svijeta.