Knjiga je na tragu monografskog prikaza života i djela Vladoja pl. Köröskenyia te vremena u kojem je djelovao...
“Šumarskim stazama Vladoja Köröskenyia” naziv je knjige koja je
danas predstavljena u Županijskoj palači u Varaždinu, a u povodu
obilježavanja 150 godina od tiskanja prvog izdanja
knjige Obće šumarstvo (1873.). Riječ je o prvoj knjizi
na hrvatskom jeziku koja temu šumarstva obrađuje cjelovito i
stručno, a njezin autor bio je
upravo Vladoj Köröskenyi, rođen 1845. godine u Krkancu
u Varaždinskoj županiji.
Knjiga je na tragu monografskog prikaza života i djela Vladoja
pl. Köröskenyia te vremena u kojem je djelovao, a novo je izdanje
nakladnika Terra vox, dok su sunakladnici Hrvatska komora
inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatsko šumarsko
društvo i Varaždinska županija.
Priređivači ovog djela važnog za hrvatsku šumarsku struku su
dipl. ing. šum. Davor Topolnjak i Tomica Cukor te Kristijan
Skočibušić, prof. i urednik izdanja. U njemu nisu dali samo
stručni pregled najvažnijih povijesnih činjenica vezanih uz tog
slavnog i pomalog zaboravljenog hrvatskog šumarskog stručnjaka,
nego su napravili korak dalje. U svome izdanju priredili su
pretisak prvog i (jednog izdanja) njegove knjige “Obće
šumarstvo” iz 1873. godine. Iako je bila vrlo cijenjena u
šumarskim stručnim krugovima, knjiga do danas nije doživjela ni
jedno novo izdanje.
Dobrodošlicu u Županijsku palaču, u kojoj je 20-ak godina Antun
pl. Köröskenyi, Vladojev otac obnašao dužnost županijskog
blagajnika, poželio je župan Anđelko Stričak.
– Varaždinska županija je nadaleko poznata po trećem
najnaprednijem gospodarstvu u Hrvatskoj, po bogatoj kulturnoj
baštini i obrazovnom sustavu. Međutim, daleko je manje poznato da
je 43 posto područja županije prekriveno šumama. Upravo su šume,
uz vodu, najznačajniji prirodni resurs kojim raspolažemo. Njihovo
očuvanje i zaštita nemaju alternativu. Stoga me zaista raduje ova
knjiga koja je posvećena velikanu hrvatskog šumarstva Vladoju
Köröskenyiu, rođenom u Krkancu u našoj županiji. Varaždinska
županija će i dalje biti partner, pomagati istraživanja i
publiciranje sadržaja o stručnjacima koji su tijekom povijesti
svojim stručnim dijelom svrstani u galeriju hrvatskih zaslužnih
ličnosti – istaknuo je župan Stričak.
Ideja za izradu knjige o Vladoju pl. Köröskenyiu rodila se u
varaždinskom ogranku Hrvatskog šumarskog društva. Predsjednik
Ogranka Davor Topolnjak naglasio je da su “prepoznali
trenutak” i nastojali na kvalitetan način skrenuti pozornost na
šumarsku struku i društvo kojemu pripadaju.
– Na sudu javnosti je da ocijeni jesmo li u tome uspjeli.
Nažalost, svakodnevni posao ne ostavlja previše mogućnosti da se
temeljitije posvetimo istraživanjima. Sami malo toga možemo
napraviti, ali ova knjiga je lijepi primjer kada se udruži više
institucija i društava da konačni rezultat može biti na ponos
struci i javnosti koja je propituje. Drago mi je što kod
Varaždinske županije, kad god smo se javili s projektom, nikada
nismo dobili odbijenicu. Vjerujemo da ćemo nastaviti s dobrom
praksom – rekao je Davor Topolnjak.
O knijzi, ponajviše o značenju Vladoja
pl. Köröskenyia za šumarsku struku i temeljima u čijem
je postavljanju dao veliki doprinos, govorio je dr.
sc. Krunoslav Indir iz Hrvatskog šumarskog instituta.
– Teško mi je opisati riječima svoje poštovanje pa i
divljenje prema mladom čovjeku Vladoju Koroskenyiju koji u svojoj
28. godini objavljuje knjigu “Obće šumarstvo”. On u njoj pokazuje
visoko razvijenu svijest o funkcioniranju šumskog ekosustava kao
složenog mehanizma u kojem sastavni dijelovi, od tla do krošanja,
od biljnog do životinskog svijeta čine njegove neodvojive
elemente. Shvaćanje uloge stručne ruke koja pomaže šumi da
ostvari svoje potencijale u očuvanju i unapređenju ekosustava
vidljivo je kroz cijeli sadržaj. Priređivači su uložili veliki
trud i uz pretisak knjige Vladoja Köröskenyia široj
javnosti dali prikaz njegova života i rada, te povijesti šuma i
šumarstva sjeverozapadne Hrvatske. Time su dali svoj veliki
doprinos u čuvanju povijesti šumarske struke – rekao je dr. sc.
Indir.
U ime Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije
govorila je predsjednica Silvija Zec, dipl. ing. šum.
Istaknula je da na šumarsku prošlost imamo razloga gledati s
ponosom, a to nam treba biti poticaj kako bismo budućim
generacijama ostavili bolje i više nego što smo zatekli. I zato
su važni ovakvi podsjetnici na povijest i velikane koji su je
obilježili.
– Duga tradicija održivoga gospodarenja šumama na tlu današnje
Hrvatske uistinu se ističe u odnosu na neke druge struke i
zanimanja. Gotovo 260 godina organiziranog šumarstva rezultirali
su šumama kakve imamo danas. Jednoj generaciji hrasta lužnjaka
posvetile su svoj radni vijek i odgojile ga gotovo četiri
generacije šumara. Ti su šumarski stručnjaci morali
primjenjivati iste stručne postupke, jednako razmišljati,
planirati, željeti te odolijevati pritiscima svih vrsta koji su
se sigurno događali, politikama koje su se mijenjale da bismo mi
danas uživali u plodovima njihova rada. I nije slučajno da se
pojam potrajnosti, odnosno održivosti veže upravo uz šumarsku
struku, koja zna da plodove svoga rada može vidjeti u dalekoj
budućnosti – rekla je Silvija Zec te dodala da su tremljenje,
vizija, energija, volja, motivacija, stručnost, hrabrost,
domoljublje, predanost, nesebičnost, ljubav i tko zna što još
vodili Vladoja Köröskényia u nastojanjima da, unatoč kratkom
životu, ostavi takav trag i doprinos šumarskoj struci. – Neka
njegov rad i vizija budu putokazi za bolju šumarsku budućnost –
zaključila je Silvija Zec.
Oliver Vlainić, dipl. ing. šum., tajnik Hrvatskog šumarskog
društva, govorio je o ulozi i rezultatima rada Vladoja
pl. Köröskenyia kad je riječ o osnivanju Hrvatskog šumarskog
društva i pokretanju Šumarskog lista koji neprekidno izlazi više
od 150 godina.
– Velika je vrijednost kad društvo, kojemu je pečat u osnivanja
prije više od 150 godina dao stručnjak iz Varaždina, njegova
“djeca”, odaju spomen knjigom. Nema nikakve dvojbe, Vladoj je
jedan od stožernih stupova šumarske struke u Hrvata. Hrvatsko
šumarsko društvo je ponosno na činjenicu da se prvo javo
predstavljenje događa u prostorima u kojima je radio njegov otac
i po kojima je on kao varaždinski gimnazijalc hodao. Vladoj pl.
Köröskenyi ovom knjigom se vraća doma, u svoj Vidovec i Varaždin.
Čestitam svima u Varaždinskoj županiji koji su dali doprinos i
poticaj realizaciji knjige Šumarskim stazama
Vladoja Köröskenyia – zaključio je Oliver Vlainić.
Glavni urednik knjige Kristijan Skočibušić rekao je da
putovanje Šumarskim stazama Vladoja Köröskenyia nije
rezultat prigodničarskog obilježavanja godišnjice. – Knjiga koju
predstavljamo priča je o životu i stručnom radu vrhunskog
šumarskog stručnjaka, ali i priča o institucijama i ličnostima
koje su izravno vezane uz njegovo obrazovanje i koje su bile na
stazama njegovog života i stručnog usavršavanja – rekao je
Skočibušić.
Svečanosti promocije knjige prisustvovao je i dr. sc.
Dragutin Vincek, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i
zaštitu okoliša te drugi uzvanici.
INFO VIŠE
Vladoj Köröskenyi rođen je u Krkancu 1845. godine, školovao se u
Vidovcu, Varaždinu i Križevcima. Radio je na imanju baruna
Prandaua u Donjem Miholjcu gdje je njegov veliki interes i talent
za šumarsku struku te organizacijske sposobnosti uočio velikan
hrvatske šumarske struke Adolf Danhelovsky koji je kod
Köröskenyia potaknuo još veći interes za šumarstvo.
Knjigu Obće šumarstvo objavio je u 28. godini života u
Zagrebu gdje je u to vrijeme radio kao nadšumar Zagrebačke
županije. Nakon prve knjige, marljivo je istraživao i prikupljao
građu za nove knjige, no u tome ga je spriječila prerana smrt.
Umro je u Zagrebu 1876. godine u 31. godini života. U šumarskoj
povjesnici ostalo je zapisano da je bio jedan od najagilnijih
osnivača (obnovitelja) Hrvatskog šumarskog društva u Zagrebu, bio
je njegov prvi tajnik, pokretač i prvi urednik Šumarskog
lista.