U Varaždinu se okupilo više od 200 radnika, šegrta, građana i seljaka...
16.4.1933. Rođen je u
Gospiću Milan Braco Babić, fotoreporter,
filmski i televizijski snimatelj. Maturirao je gimnaziju u
Varaždinu i od 1961. godine radio je kao fotoreporter u
“Varaždinskim vijestima”. Od 1964. godine snimao je televizijske
priloge za Televiziju Zagreb u kojoj je dobio stalno zaposlenje
1968.godine. Milan Braco Babić bio je prvi profesionalni
televizijski djelatnik iz sjeverozapadne Hrvatske snimajući
svakodnevne događaje iz varaždinskog, čakovečkog i koprivničkog
kraja. Zajedno s novinarom Antunom Golobom i tonskim snimateljem
Antunom Čavlekom – Čonom stvorio je televizijsku arhivu snimaka
neprocjenjive vrijednosti. Bio je vrhunski profesionalac, omiljen
među kolegama novinarima, mentor mladim snimateljima, dobar
čovjek. Milan Braco Babić umro je u Varaždinu 14. studenoga 2012.
godine.
16.4.1903. U Varaždinu su održane prve
velike demonstracije protiv
dvadesetogodišnje vladavine bana Dragutina Khuena Hedervaryja,
koji je imao potporu velikog župana Varaždinske županije
Radoslava Rubida. Povod za početak demonstracija bio je
postavljanje mađarskih natpisa na palači Prometne uprave državnih
željeznica u Zagrebu i mađarske zastave na željezničkom kolodvoru
u Zaprešiću. U Varaždinu se okupilo više od 200 radnika, šegrta,
građana i seljaka iz obližnjih sela Trnovca, Zbelave, Jalkovca.
Uz povike “Dolje Hedervary!”, “Abzug ubido!”, “Dolje mađaroni!”,
demonstranti su razbijali prozore na javnim zgradama, kolodvoru i
kućama istaknutih gradskih mađarona. Dio demonstranata je uhićen,
privremeno je obustavljena nastava u šegrtskoj školi, uveden je
policijski sat. Ipak, već 20. travnja ponovno se demonstriralo pa
su vlasti pozvale u pomoć vojsku i tada je uhićeno, a kasnije
osuđeno 26 seljaka.
16.4.1872. U Varaždinu je umro
veletrgovac Samuel Leitner. Bio je ugledan
građanin, predsjednik varaždinske židovske općine, među
najzaslužnijim za gradnju nove sinagoge nasuprot gradskog parka.
Kao dobrotvor istakao se u radu društva Varaždinska dobročinstva
složnost. Vodio je veletrgovinu vinom i trgovao po cijeloj
Austro-ugarskoj monarhiji. U Varaždinu je posjedovao više kuća te
na Varaždinbregu vinograde. Imao je petoricu sinova koji su
svojim javnim djelovanjem također stekli veliki ugled u gradu.
16.4.1854. U Varaždinu je
umro Matija Jeremitz, graditelj orgulja.
Rođen je 1779. godine, nakon što je izučio stolarski zanat počeo
je raditi kao orguljaški majstor. Gradio je i popravljao orgulje
u crkvama u Knegincu, Gornjoj Rijeci, Vukovoju, Dropkovcu,
Krapini, izradio je dispozicije za orgulje u Lupoglavu i
Posavskim Bregima. Bio je jedan od najtraženijih varaždinskih
majstora orgulja.
16.4.1730. U Lepoglavi je
umro Ivan Krištolovec, pavlin, književnik.
Rodio se u Varaždinu 1658. godine. Bio je general pavlina u
Hrvatskoj, predavač teologije u lepoglavskom učilištu. Godine
1718. u Beču je objavio knjigu “Život svete Marte i Magdalene”, a
na hrvatski je preveo djelo Tomasa Kempisa “Od nasleduvanja
Kristustuševoga knjige četiri”.