Kad je započeo rad u Koki, tamo je bilo oko sto radnika. Kroz trideset godina taj broj porastao je na dvije tisuće.
22.11.1994. U 50. godini života u Varaždinu je
umro Ivica Kliček, učitelj engleskog i hrvatskog
jezika i književnosti, pjesnik. Bio je član Varaždinskog
književnog društva, pisao je pjesme, novele, aforizme, eseje,
znanstveno – fantastične pripovijetke.
22.11.1925. Dvadeset i drugog studenoga 1925.
godine u Donjem Ladanju rođen je Janko Peharda,
jedan od najuglednijih varaždinskih gospodarstvenika,
dugogodišnji direktor “Koke”. Diplomirao je na Ekonomskog
fakultetu, godine 1975. postao je doktor znanosti s područja
stočarstva. Obavljao je mnoge odgovorne društvene i gospodarske
dužnosti: bio je generalni direktor ivanečko ladanjskih
ugljenokopa, Metalne industrije Varaždin, predsjednik općine
Vinica i predsjednik kotara Ivanec. Od 1964. do umirovljenja
1990. doktor Janko Peharda bio je direktor varaždinske “Koke” i
pod njegovim vodstvom stvorena je moderna peradarska proizvodnja,
sagrađene su farme, vlastiti djedovski reprocentar, trgovačka
mreža. Od 100 radnika, koliko je bilo u firmi u vrijeme kada je
Peharda došao u “Koku”, broj radnika je tijekom tridesetak godina
narastao na više od 2000 uz veliki broj kooperanata. Za svoj rad
dobio je mnoga priznanja među njima i Nagradu grada Varaždina za
iznimnu ulogu u stvaranju prehrambene industrije u Varaždinu.
Janko Peharda umro je u 88. godini života, 22. siječnja 2013.
godine i sahranjen na Varaždinskom groblju.
22.11.1854. Umro je Dragutin
Rakovac, književnik i publicista, Ilirac. Rodio se 1813.
godine u Biškupcu kraj Varaždina, maturirao je u rodnom gradu, a
pravo i filozofiju diplomirao u Zagrebu i Beču. Uređivao je
časopise “Danicu” i “Ilirske novine”, s Vukotinovićem i Vrazom
pokrenuo je književni časopis “Kolo”. Od 1841. godine radio je
kao tajnik Gospodarskog društva Hrvatske. Pisao je pjesme i
drame, autor je igrokaza o Veroniki Desinićkoj i alegorije “Duh”.
22.11.1833. U Varaždinu je umro Josip
Paszthory, profesor i pisac. Rodio se u Varaždinu 1752.
godine. U povijest gimnazije ušao je kao ravnatelj s najdužim
stažom, vodio je gimnaziju 46 godina, od 1787. do 1833. godine.
Paszthory je utemeljio gimnazijsku knjižnicu i numizmatičku
zbirku darujući vlastite knjige i stari novac. Bio je dobrotvor
koji je novčano pomagao učenike. Kao pisac ostavio je četiri
rukopisa.
22.11.1806. Na sjednici varaždinskog magistrata
donijeta je odluka o zatrpavanju grabišta
s vodom koja su u srednjem vijeku štitila grad.
Ulaz u Varaždin bio je moguć jedino preko mostova kod južnih i
sjevernih gradskih ulaznih kula. Zatrpavanje grabišta trajalo je
dvadesetak godina i na tom prostoru nastale su nove ulice, trgovi
i gradski park.