Bregunica je sve manje zato što teško pronalaze strme obale na kojima se mogu gnijezditi.
Ptice bregunice najbrojniji su, ali i najbučniji stanari strmih
obala rijeke Drave. Ove male i vitke vrste lastavica strogo su
zaštićene, a iznimno su korisne u reduciranju broja kukaca jer se
hrane komarcima i drugim insektima. Međutim, tih ptica je u
Varaždinskoj županiji i drugim dijelovima Hrvatske sve manje zato
što teško pronalaze strme obale na kojima se mogu
gnijezditi.
Upravo zato je na području Općine Cestica uzvodno od Ormoškog
jezera, na lokaciji poznatoj pod nazivom “Amerika” održana
volonterska akcija čišćenja strme riječne obale. Organizirala ju
je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode
Varaždinske županije u suradnji sa Sportskim ribolovnim klubom
Općine Cestica 1995. Sve se odvijalo u sklopu projekta
LifelineMDD – Protecting and restoring ecological connectivity in
the Mura-Drava-Danube river corridor through cross-sectoral
cooperation, na kojem je Javna ustanova partner.
– Akciju čišćenja smo održali na lokaciji koja se nalazi unutar
zaštićenog područja Regionalnog parka Mura – Drava, ujedno i
UNESCO Prekograničnog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav, a
za koju imamo podatak o nekadašnjem gniježđenju bregunica.
Očišćeno je 100-tinjak metara strme obale s ciljem da bregunice
lakše pronađu pogodno mjesto za gniježđenje. Cilj volonterske
akcije ujedno je povećati svijest stanovništva o važnosti
bregunica i ostalih ptica vezanih uz karakteristične tipove
riječnih staništa, koje bi zbog smanjenja brojnosti uskoro mogle
nestati iz naših krajeva – rekla je ravnateljica Javne
ustanove Priroda Sanja Kopjar.
Vrijedni volonteri su obalu uređivali ručno, uz pomoć alata.
Očistili su gornji, pjeskoviti sloj i uklonili nepotrebnu
vegetaciju s obale, a kako bi bregunice mogle lakše pronaći
pogodno mjesto za gniježđenje. Ove ptice žive u kolonijama u
kojima je često od nekoliko stotina do čak nekoliko tisuća
parova.
Zahvaljujući volonterima, u cestičku “Ameriku” ovoga bi se
proljeća mogla vratiti nevjerojatna gužva i buka, kakva vlada na
vrhuncu gniježđenja – ptice tada gotovo neprekidno ulijeću i
izlijeću iz gnijezda.
– Bregunice se najčešće gnijezde u gornjem dijelu strme,
erodirane obale, jer strmina i nedostupnost za njih znače zaštitu
od grabežljivaca. Ovakva staništa mogu opstati samo uz prisustvo
prirodne riječne dinamike i stalne erozije obale, što zbog
značajnijih zahvata u gornjem toku Drave više nije slučaj.
Obrastanje strmih obala vegetacijom sprečava kolonizaciju
bregunica, zbog čega su ovakve akcije iznimno važne. Zahvaljujem
svim volonterima koji su vrijedno čistili obale Drave – istaknula
je Sanja Kopjar.
Dodajmo da sezona gniježđenja počinje u proljeće, kada bregunice
počinju bušiti rupe kljunom, nogama i krilima. Prvo počinje
mužjak i kad dosegne 30-ak centimetara, počinje pjevati i letjeti
oko otvora, nadajući se da će privući ženku. Kad uspije, zajedno
nastavljaju bušiti tunel, često i metar dužine. Na kraju tunela
nalazi se kuglasto proširenje s gnijezdom, obloženo perjem,
travkama i grančicama. U njega ženka polaže od četiri do šest
bijelih jaja na kojima sjedi oko dva tjedna, a kad se ptići
izlegnu, roditelji ih hrane još tri tjedna. Mladi tad izlijeću
van i roditelji se brinu za njih još neko vrijeme, a mogu i dalje
noćiti u rupama. Svake godine bregunice u obali kopaju nove rupe,
jer stare su pune parazita.