Danas, 21. rujna, obilježava se Svjetski dan Alzheimerove bolesti, a tim povodom je u Županijskoj palači u Varaždinu održan gerontološki javnozdravstveni simpozij u organizaciji Referentnog centra za gerontologiju Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije.
Varaždinska županija poduprla je ovaj simpozij, kao što podupire sve aktivnosti koje zdravstvenu skrb o starijim osobama mogu podići na višu razinu, istaknuo je zamjenik župana Varaždinske županije Robert Vugrin.
– Svi znamo za izreku “Na mladima svijet ostaje”, no zbog starijih svijet opstaje. Prema podacima iz 2011. godine, u Varaždinskoj županiji je prosječna starosna dob iznosila 41,7 godina, dok je prije 50 godina iznosila oko 33 godine, što jasno upućuje na to da starimo. Valja izdvojiti da je to prvi put da imamo udio stanovništva iznad 65 godina veći nego udio djece u dobi od 0 do 14 godina. Udio ljudi iznad 80 godina starosti je blizu 4 posto, što upućuje na to da se moramo baviti zdravstvenom zaštitom starijih osoba – rekao je Vugrin.
Napomenuo je da je kurativna zdravstvena zaštita u Varaždinskoj županiji dobro organizirana, a da treba unaprijediti preventivnu zdravstvenu zaštitu.
– Inicirano je osnivanje zdravstvenog tima specijaliziranog za gerontološku preventivnu zdravstvenu zaštitu. Tim bi se bavio edukacijom, i to ne samo stručnjaka u zdravstvu, nego i ostalih stručnjaka koji kontinuirano rade sa starijim osobama, a valja educirati i članove obitelji te pučanstvo u cjelini kako bi na vrijeme mogli intervenirati kod pojave simptoma mentalnih poremećaja – istaknuo je Vugrin.
Zamjenica ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije mr. Irena Stipešević Rakamarić, dr. med. spec. javnog zdravstva, napomenula je da je želja u narednom razdoblju oformiti specijalizirani gerontološki tim.
– Tim bi se bavio planiranjem preventivne zdravstvene zaštite osoba starije životne dobi. Potreba i mogućnosti postoje, posebice u segmentu zaštite mentalnog zdravlja. Unutar Zavoda za javno zdravstvo već imamo neke resurse, a koje želimo usmjeriti prema Savjetovalištu za zaštitu mentalnog zdravlja koje već djeluje u Pavlinskoj ulici u Varaždinu – rekla je.
Najavila da je od listopada s radom kreće i Savjetovalište za probleme vezane s prehranom. – Smatramo kako bi i to bilo dobro ponuditi osobama starije životne dobi. Naime, problem je pretilost, a s druge strane i pothranjenost kod starijih osoba, osobito onih koji su smješteni u institucijama. Kod osoba starije životne dobi veliki problem je i depresija, čija se prevalencija procjenjuje na 15 posto i više – napomenula je mr. Stipešević Rakamarić.
Alzheimerova bolest se u Hrvatskoj još uvijek ne dijagnosticira onoliko koliko bi se trebala, upozorio je pak prof. dr. Branko Kolarić, dr. med., voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
– U prosjeku od 9 do 15 posto osoba starijih od 65 godina ima neki oblik demencija, a Alzheimerova bolest čini 60 posto njih te u Hrvatskoj na bolničkom liječenju završi od 700 do 800 ljudi godišnje. Problem je nedovoljno prepoznat i nedovoljno se otkriva te trenutno provodimo istraživanja u domovima za starije osobe kako bismo otkrili točan broj oboljelih u populaciji, koji se otprilike kreće između pet do šest posto populacije starije od 65 godina – naveo je prof. Kolarić.
Žene obolijevaju dvostruko više od muškaraca, a što smo stariji, to su veće šanse da obolimo.
– Kad je u pitanju prevencija, preporučujemo zdrave stilove života te mentalnu i fizičku aktivnost, od rješavanja križaljki i druženja, pa sve do socijalizacije i učenja stranog jezika, jer sve ono što nam mozak drži aktivnim pomoći će sprječavanju bolesti, ali i spriječiti daljnji razvoj bolesti kod oboljelih – savjetovao je prof. dr. Kolarić.
Voditeljica Referentnog centra za gerontologiju Ministarstva zdravstva doc. dr. sc. prim. Spomenka Tomek–Roksandić u Varaždinu je pak predstavila prvi hrvatski Sveučilišni udžbenik o ranom prepoznavanju Alzheimerove bolesti.
– Ovaj udžbenik je veliki događaj za hrvatsku znanost i obrazovanje, za razvoj sustava zdravstva, a prije svega za razvoj zaštite zdravlja starijih osoba. Udžbenik nudi kako prepoznati Alzheimerovu bolesti, kako ju rano otkriti te kako sustavi zdravstva i socijalne skrbi itekako mogu osigurati primjerenu skrb za tako bolesne starije osobe. Naime, Alzheimerova bolest se u pravilu javlja u dubokoj starosti, od 85. godine. Zbog toga moramo pravilno postupiti s preventivnim mjerama, i to već u ranijoj starosti, od 65. do 74. godine te voditi računa o tome kako spriječiti pogoršanje te bolesti, ali i omogućiti olakšanje članovima obitelji, jer nemojmo zaboraviti da članovi obitelji tu imaju presudnu ulogu – napomenula je prim. Tomek-Roksandić.
