Bilo je to godine 1904.
26.6.1923. U Slanju kraj Ludbrega rodio se
Ivan Crikvenčić, znanstvenik, geograf. Nakon
diplome na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu u Zagrebu,
specijalizirao je u Münchenu i Londonu. Bio je redovni profesor
zagrebačkog Sveučilišta, predstojnik Geografskog zavoda i
pročelnik geografskog odjela. Autor je udžbenika i znanstvenih
radova s područja geografije.
26.6.1904. Varaždin je od svojeg nastanka bio
snažno obrtničko središte s brojnim cehovima u srednjem vijeku.
Kada su 1851. ukinuti cehovi, trebalo je pola stoljeća da se
varaždinski obrtnici iznova organiziraju i zajednički djeluju.
Godine 1904. utemeljeno je Društvo zanatlija
koje je okupilo majstore i njihove pomoćnike. Društvo je razvilo
raznovrsnu aktivnost, osnovalo zanatsku zadrugu za predujam i
štednju, fond za potporu bolesnih, obrtničku knjižnicu s više od
2000 knjiga. Godine 1937. u Kukuljevićevoj ulici na broju 13
kupljena je jednokatna zgrada sagrađena krajem 19. stoljeća i
uređena za Zanatski dom. Od tada, društveni život oko 500
varaždinskih obrtnika i njihovih obitelji odvijao se u tom domu.
26.6.1984. U Silbi je u 78. godini umro
Vladimir Filipović, znanstvenik, istaknuti
hrvatski filozof i sveučilišni profesor. Rođen je u Ludbregu,
filozofiju je studirao u Zagrebu i Berlinu, od 1932. godine bio
je asistent na zagrebačkom Filozofskom fakultetu a od 1957.
godine redovni profesor. Istraživao je povijest hrvatske
filozofske misli, 1975. godine pokrenuo je i uređivao časopis
«Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine» i ediciju
«Filozofska hrestomatija», bio je urednik «Filozofskog rječnika»,
godine 1968. jedan je od utemeljitelja i predstojnik Instituta za
filozofiju. Autor je više od 140 znanstvenih i stručnih radova
objavljenih u raznim časopisima, zbornicima i novinama, autor je
djela «Pedagogija i aksiologija», «Filozofija renesanse», «Logika
za srednje škole», «Novija filozofija zapada», «Klasični njemački
realizam».