Znanstvenik, jezikoslovac, slavist, redovni član akademije.
6.7.1838. U Varaždinu je rođen
Vatroslav Jagić, znanstvenik, jezikoslovac,
jedan od najuglednijih svjetskih slavista. U rodnom gradu završio
je tri razreda gimnazije, školovanje je nastavio u Zagrebu gdje
je maturirao. Klasičnu filologiju i slavistiku diplomirao je u
Beču, a 1860. godine zaposlio se u zagrebačkoj gimnaziji. Kao
mlad profesor znanstvenik stekao je ugled pa je s 28 godina
izabran za redovnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i
umjetnosti utemeljene u Zagrebu 1866. godine. Bio je i prvi
tajnik akademije. Zbog sukoba s vlastima dobio je otkaz na
profesorskom mjestu u Zagrebu, nakon čega se odaziva pozivu iz
Odese da bude na tamošnjem sveučilištu profesor komparativne
lingvistike. Jagić je u Odesi ostao do 1874. godine, kada odlazi
za profesora sveučilišta u Berlinu, gdje počinje izdavati
znanstveni časopis “Arhiv für slavische filologie”. Do 1920.
godine tiskano je 37 brojeva toga časopisa. Poslije Berlina
Vatroslav Jagić radi kao sveučilišni profesor u Petrogradu, a
1886. godine dolazi na bečko sveučilište i tu ostaje do smrti 5.
kolovoza 1923. godine. Svjetsku slavu stekao je proučavanjem
slavenskih jezika o čemu je objavio više od 600 znanstvenih
radova.
6.7.1942. U Novom Marofu rođen je Branko
Ostrički, dugogodišnji glavni urednik i direktor Radio
Varaždina. Gimnaziju i Višu ekonomsku školu završio je u
Varaždinu. Već od mladih dana svoj je posao u novinarstvu počeo u
Radio-informativnoj i novinskoj ustanovi “Varteks” kao novinar u
redakciji “Varteksove” stranice u “Vjesniku” i redakciji Radio
Varaždina te je uređivao “Vjesnik trgovačke mreže Varteksa”,
“Interni bilten” i vodio sve emisije radija. U vremenu od
prosinca 1975. do rujna 1976. privremeno je radio kao dopisnik
“Radničkih novina”, tadašnjeg glasila Saveza samostalnih
sindikata Hrvatske iz Varaždina, a nakon što je organizirao rad
dopisništva, vratio se u Radio Varaždin. Od početka 1977. obnašao
je dužnost glavnog i odgovornog urednika Radio Varaždina,
osmislio emisije informativnog, dokumentarnog, zabavnog i
dramskog programa, a i većinu emisija glazbenog programa te
uspostavio suradnju Radio Varaždina koji je postao dopisništvom
I. i II. programa Hrvatskog radija Zagreb, kao i programsku
suradnju s HR Radio Sljemenom te desetak drugih radiopostaja u
Hrvatskoj i inozemstvu. U vrijeme Domovinskog rata organizirao je
i neposredno rukovodio velikom akcijom prikupljanja pomoći za
varaždinske postrojbe na pakračkom području. Kao mentor osposobio
je velik broj mladih varaždinskih novinara. Od 1996. godine pa do
nekoliko mjeseci prije umirovljenja 31. prosinca 2008. obavljao
je dužnost direktora i glavnog i odgovornog urednika te
županijske radio-postaje. Bio je i predsjednik Hrvatske udruge
radija i novina (HURIN). Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja,
od kojih izdvajamo nagradu za životno djelo HURIN-a, te Spomenicu
domovinske zahvalnosti kojom ga je 1997. godine, povodom Dana
državnosti, odlikovao Predsjednik Republike Hrvatske, dr. Franjo
Tuđman. Ostrički je bio zaljubljenik u prirodu, bavio se
ribolovom, bio član ribolovnog društva, sudjelovao u radu
kinološkog društva, a kao lovac i lovačkih društava “Zelendvor” i
“Fazan”. Do travnja 2016. godine obnašao je dužnost predsjednika
Lovačke udruge “Fazan”. Branko Ostrički umro je nakon kratke i
teške bolesti 22. kolovoza 2016. u dobi od 74 godine.
*** Sve do 19. stoljeća i rušenja srednjovjekovnih bedema oko
grada, varaždinske ulice bile su neuredne, pune smeća i
svakovrsnih otpadaka koje su građani bacali iz svojih dvorišta i
vrtova. Pred pojedinim kućama bile su i zahodske jame, što je
stalno prijetilo zarazama. U gradu je ulice čistio samo jedan
čistač, kojemu je gradsko poglavarstvo dalo na korištenje kuću,
besplatni ogrjev, konja, kola i bačvu. Smeće, uginule
životinje, otpatke s dvorišta i vrtova čistač je odvozio izvan
zidina grada. Od 1753. godine živoderske poslove obavljao je
sluga gradskog krvnika, a za nagradu je imao besplatan stan i
vrt. Stanje sa čistoćom u gradu popravilo se nakon rušenja
gradskih bedema i spajanja unutarnje varoši s predgrađima.