'Matični broj građana više se neće tražiti, kako u službenim evidencijama Hrvatske, tako i u privatnom sektoru', rekao je državni tajnik Žarko Katić...
Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić
izjavio je u srijedu da se matični broj građana, s prestankom
važenja Zakona o matičnom broju, više neće tražiti u službenim
evidencijama ni u privatnom sektoru jer je na snazi Zakon o
osobnom identifikacijskom broju.
“Matični broj građana više se neće tražiti, kako u službenim
evidencijama Hrvatske, tako i u privatnom sektoru (banke i sl).
Ovim prestaje određivanje matičnog broja građana i potreba
njegova traženja bilo koje javne ili privatne institucije”, rekao
je Katić tijekom rasprave o konačnom prijedlogu Zakona o
prestanku važenja Zakona o matičnom broju.
Time je odgovorio Damiru Bajsu (NL) kojeg je zanimalo ima li bilo
tko više pravo tražiti od građana matični broj građana (MBG).
Predstavljajući prijedlog zakona Katić je podsjetio je da je 1.
siječnja 2009. na snagu stupio Zakon o osobnom identifikacijskom
broju (OIB) kao stalna identifikacijska oznaka osobnog
identifikacijskog broja, koji korisnici OIB-a koriste u službenim
evidencijama, svakodnevnom radu i kod razmjene podataka.
Obzirom da je OIB ušao u punu primjenu, institucije s njegovim
korištenjem mogu koristiti i sve ostale podatke koji se nalaze u
tom sustavu (osobno ime, datum rođenja, prebivalište i sl). Time
prestaje potreba za određivanjem matičnih brojeva građana
kao pomoćne identifikacijske oznake.
Katić kaže da se iz postojećih evidencija neće brisati matični
brojevi građana koji su određeni do dana prestanka Zakona o
matičnom broju, već će se koristiti za povezivanje i razmjenu
podataka u slučajevima kada se povezivanje podataka neće moći
obaviti korištenjem OIB-a.
I dalje dvostruka evidencija kod nekih državnih tijela i banaka
Tijekom rasprave zastupnici su podržali prestanak važenja Zakona
o matičnom broju, ali i upozorili da još uvijek postoji veliki
broj evidencija koje vode razna tijela zasnovana po matičnom
broju.
Davor Dretar (Klub Domovinskog pokreta) upozorio je da ćemo i
dalje imati dvostruku evidenciju kod nekih državnih tijela i
banaka jer još uvijek građani, kada žele otvoriti tekući račun u
banci, moraju u nekim bankama dati i svoj MBG.
Osvrćući se na slučaj uhićenih hrvatskih državljana u Zambiji
upitao se kako su djeca iz DR Konga, koja vjerojatno nisu ni čula
za Hrvatsku, dobila sve hrvatske dokumente, a izdani su im OIB i
putovnice.
Božo Petrov (Klub Mosta) upozorio je na sporu digitalizaciju
javne uprave. EU je prije pet godina Hrvatskoj dodijelio 880
milijuna kuna za projekt digitalizacije javne uprave, ali se ne
zna koliko je potrošeno za to.
Damir Bajs (Klub Fokusa, Reformista i nezavisnih zastupnika)
upitao je kako je moguće da su djeca iz DR Konga, koje su željeli
posvojiti hrvatski građani, dobili OIB i putovnice, a državni
organi su se “našli u čudu” što se dogodilo.