Kako bi spriječila širenje pobune prema Međimurju i Štajerskoj, vojska je u veljači 1573. blokirala prijelaze preko Drave.
8.2.1890. U Varaždinu je počeo izlaziti u Stiflerovoj tiskari
tjednik “”Varaždinski Viestnik” s podnaslovom Časopis za
politiku, gospodarstvo, obrt i društveni život, kao nastavak
Hrvatske straže. Tijekom cijelog razdoblja izlaženja, Viestnik je
bio zapravo režimsko glasilo u službi varaždinskog velikog župana
mađarona Radoslava Rubida Zichyja. Prvi urednik bio je Fran
S. Lehpamer. Viestnik je izlazio do 1906.godine.
8.2.1882. Rodio se Franjo plemeniti Koščec, profesor varaždinske
gimnazije, entomolog, muzealac. Otac mu je bio posjednik,
pripadnik zagorsko sitnog plemstva. Diplomirao je 1908. prirodne
nauke na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prve godine po diplomi
radio je u gornjogradskoj velikoj gimnaziji u Zagrebu a od
1909.godine živi i radi u Varaždinu sve do smrti, 1968.godine. Od
gimnazijskih dana Franjo pl. Koščec posvetio se proučavanju i
skupljanju kukaca i stvaranju botaničke zbirke. Tijekom sedam
desetljeća prikupio je i obradio oko 30.000 kukaca i oko 15.000
herbarijskih primjeraka bilja. Utemeljio je u Varaždinu
Entomološki odjel Gradskog muzeja, nadaleko poznatu jedinstvenu
zbirku kukaca. Entomološka zbirka Franje Koščeca jedna je od
najvrjednijih entomoloških zbirki u Hrvatskoj, a zastupljena
entomološka građa broji oko 50.000 primjeraka. Profesor Koščec
bio je svestrano angažiran u kulturnom životu Varaždina –
djelovao je u gimnazijskoj ekstenzi, Pučkom sveučilištu i među
utemeljiteljima je Gradskog muzeja.
8.2.1573. Seljačka buna u Hrvatskom zagorju, koju je vodio Matija
Gubec, zahvatila je i varaždinsko područje. Pobunjenici su stigli
u sela pored Varaždina. Kako bi spriječila širenje pobune prema
Međimurju i Štajerskoj, vojska je blokirala prijelaze preko
Drave.
8.2.1912. Rodila se glumica i književnica Mila Vojković – Nučić.
Nakon angažmana u zagrebačkom HNK, 1947. godine dolazi u
Varaždinsko kazalište. Pisala je za odrasle i djecu:
pripovijesti, romane, novele, crtice, dramske tekstove, igrokaze,
poeziju. Rijetko je objavljivala i tiskala pa su joj književni
radovi većinom pohranjeni u HAZU. Umrla je 8. srpnja 1992.
godine u Varaždinu.
8.2.1925. Osmoga veljače 1925.godine rođen je Senen Žamić,
svestrani sportski djelatnik i profesor fizičke kulture. U
varaždinskoj gimnaziji počeo je raditi 1951.godine i neko vrijeme
obavljao dužnost direktora. Bio je jedan od utemeljitelja i
predsjednik Saveza za fizičku kulturu grada Varaždina,
organizator masovnih sletova i vježbi. Kao sudac dijelio je
pravdu u košarci, nogometu, rukometu, plivanju, atletici,
potaknuo je igranje ženske košarke u gradu. Profesor Senen Žamić
umro je u Varaždinu 3.ožujka 2010.godine.